Vesti

Preminuo egipatski pisac Gamal Gitani @ 19.10.2015.

Egipatski pisac Gamal Gitani preminuo je 18. oktobtra 2015. godine u 70. godini života. Gamal Gitani bio je jedan od najboljih pisaca arapskog jezičkog područja. U njegovom stvaralaštvu glavno mesto zauzimala je potraga za čovekovim mestom u vremenu i postojanju. Neprekidna opčinjenost arapskim srednjovekovnim spisima, a naročito radovima egipatskog istoričara Ibn Ijasa, odrazila se kako na Kairo u hiljadu godina (1997), tako i na njegov najčuveniji roman Zejni Barakat (1974), koji se nalazi na listi 105 najboljih arapskih romana svih vremena. Ove dve knjige Geopoetika je objavila na srpskom jeziku, prvu 2007, a drugu 2008. godine u prevodu s arapskog Dragane Đorđević i Marije Obrenović. Objavio je preko deset zbirki kratkih priča i osam romana. Dobio je Podsticajnu državnu nagradu (1980, za mlade pisce), emiratsku nagradu Oveis (1997, najvažnija panarapska književna nagrada), francuski orden Viteza književnosti i umetnosti (1987), dok je francuski prevod njegovog dela Iluminacije dobio nagradu za najbolji prevod 2005. godine, a 2009. dodeljena mu je Šeik Zajed književna nagrada. Njegova dela prevedena su na oko deset jezika. Gitani je bio pisac kratkih priča i publicista, jedan je od osnivača književnog magazina Galerija ‘68, glasila svoje literarne generacije, bio je novinar jednog od vodećih egipatskih dnevnih listova Ahbar el jaum i urednik uticajnog književnog nedeljnika Ahbar el adab. 

Geopoetika traži saradnike! @ 11.09.2015.

Približava nam se još jedan Sajam knjiga i pripreme su uveliko u toku. Potrebni su nam za rad na štandu pre svega dobri poznavaoci izdanja Geopoetike, koji su uz to, naravno, vredni i komunikativni. Iskustvo u prodaji je poželjno. Sajam traje od 25. oktobra do 1. novembra i radno vreme je od 10.00 do 21.00h.

Svi zainteresovani treba da pošalju cv i motivaciono pismo isključivo na e-mail kucazacitanje@geopoetika.com najkasnije do ponedeljka 6. oktobra 2015. Samo odabrani kandidati biće pozvani na razgovor za ovaj posao.

Vaša Geopoetika

Septembarski popust u Kući za čitanje! @ 03.09.2015.

Dragi čitaoci, Geopoetika je odlučila da Vas obraduje popustom od 30% na sve naslove u prodaji u našem klubu čitalaca Kuća za čitanje! Popust traje od petka 04. septembra do petka 18. septembra! Posetite nas i odaberite neku lepu knjigu za početak jeseni. Vidimo se! 

Miljenko Jergović o romanu “Čudan osećaj u meni” Orhana Pamuka u izdanju Geopoetike iz Beograda @ 31.07.2015.

U zagrebačkom  „Jutarnjem  listu“  25. jula 2015. godine poznati književnik Miljenko Jergović objavio je izuzetno afirmativan  prikaz najnovijeg romana Orhana Pamuka „Čudan osećaj u meni“, koji je nedavno objavila Geopoetika. U tekstu je posebna pažnja posvećena kvalitetu prevoda, te istaknuto da je ovo prvi prevod na bilo koji svetski jezik, pa samim tim za sada i jedini u regionu.

Ovo su odabrani odlomci iz teksta, a ceo prikaz može se pročitati na blog-stranici autora http://www.jergovic.com/ajfelov-most/orhan-pamuk-cudan-osecaj-u-meni/

 

‚‚... Roman naslova “Kafamda Bir Tuhaflik” autora Orhana Pamuka u Istanbulu je objavljen 9. prosinca 2014. Usporedo s pripremom za tisak, rukopis je na srpski jezik prevodila Mirjana Marinković, po narudžbi beogradske Geopoetike, stalnoga Pamukovog izdavača. Krajem svibnja prijevod je objavljen pod naslovom “Čudan osećaj u meni”. To je prvi prijevod u svijetu nove knjige Orhana Pamuka. Prevoditeljica je svoj posao i kreaciju izvela na uzoran način. Njene rečenice lijepe su i tačne, pomno stilizirane u duhu naših jezika, a vjerne Pamukovom stilu. Leksik je izraženo okcidentaliziran, izbjegnuti su turcizmi, čak i oni koji su suživljeni i stopljeni sa srpskim (i hrvatskim) jezikom, pa je tako efendija (uglavnom) postao gospodin, a dženaza je (dosljedno) sahrana. Ali kako je i to učinjeno sa znanjem, mjerom i prevoditeljičinim književnim darom, ovom čitatelju nije zasmetalo, premda mu je bliži pristup dvoje velikih Pamukovih hrvatskih prevoditelja, Ekrema Čauševića i Marte Andrić, koji turcizmima pristupaju s nekom bosanskom mjerom i sa sviješću o višestoljetnoj integraciji islama i turskoga jezika unutar hrvatske kulture. (Uzgred, nije vjerojatno da će se uskoro – u sljedećih godinu ili dvije – pojaviti hrvatski prijevod Pamukova romana. Razlog je dvojak: nitko u Hrvatskoj, osim Frakture, nije u stanju prirediti i objaviti ovako zahtjevnu knjigu; raniji Pamukov hrvatski izdavač nekorektno se ponio prema Ekremu Čauševiću i Marti Andrić, i ne može se očekivati da bi se ijedno od njih dvoje poduhvatio ovakvog posla.)

(…)

“Čudan osećaj u meni” nesumnjivi je vrhunac pripovjedne umjetnosti Orhana Pamuka. Najbolji i najveći njegov roman. Nije čest slučaj – zapravo to se nikad ili skoro nikad još nije dogodilo – da pisac nakon dobivanja Nobelove nagrade piše svoje najbolje romane. Obično je to nagrada za kraj, za grob, slavu i lijepu mirovinu. Tko je nagrađen, taj prestaje pisati ili piše memoare, vrši konačno pospremanje kuće, pospremanje groba. Pamuku se dogodilo nešto drugo: stekao je samopouzdanje – kojeg mu, istina, nije ni ranije nedostajalo – i napisao “Čudan osećaj u meni”, svoju najljepšu knjigu o Istanbulu.

(…)

“Čudan osećaj u meni” kulturni je, a pomalo i životni događaj ljeta 2015. Naravno, za ovog čitatelja. Da u njemu, čitatelju, ima dobrote, sad bi se, po ovoj vrućini, otputio u Beograd, napunio bi prtljažnik primjercima Pamukova romana, i vratio se u Zagreb, da knjigu dijeli i poklanja onima koji će je znati pročitati. Ali nema u njemu dobrote, a ni vjere u pismenost ljudi među kojima živi. Nema, nažalost, takvih ni za pun gepek knjiga. A oni koji jesu pismeni, sami će u Beograd po knjigu. U Beograd ili u Superknjižaru, gdje će “Čudan osećaj u meni” sigurno stići.

Pročitanom romanu mjesto je negdje uz Andrićeve i Kadareove romane. To je Pamukovo stvarno društvo, njegova istinska književna domovina. Uz bosanskog (srpskog i jugoslavenskog), te uz albanskog pisca nalazi svoj prostor, široko polje razumijevanja i pripadanja, i ovaj veličanstveni Turčin. Zajednicu ne čine slava ni nagrade. Ne čini je ni jezik. Pa čak ni suvremeništvo. Zajednica je u priči koja može biti takva da u čašu boze stane čovječanstvo.)

Miljenko Jergović, 25.07.2015.

Knjiga "Med" Slobodana Despota u prevodu na nekoliko jezika! @ 21.07.2015.

Knjiga "Med" Slobodana Despota koju je Geopoetika objavila 2014. godine, a koja je u originalu objavljena na francuskom jeziku, uskoro izlazi i na hebrejskom i arapskom jeziku. Pored ovih, očekuju se i italijansko i poljsko izdanje. "Med" je svoj potencijal odmah pokazao time što ga je u Francuskoj objavio čuveni izdavač Galimar a veliki uspeh imao je i kod domaće publike. 

Preporučujemo
Život i pustolovine Džeka Engla Volt Vitman

U toku 1852. godine mladi Volt Vitman (1819–1892) izdržavao se radeći prozaične poslove izvođenja radova na bruklinskim građevinama, a istovremeno je zdušno radio i na svoja dva rukopisa. Jedan je docnije postao najpoznatija pesnička zbirka slobodnog stiha u američkoj istoriji, knjiga koju je zavoleo ceo svet – Vlati trave. Drugi od ta dva rukopisa, roman, tada je objavljivan pod pseudonimom, u nastavcima u književnom časopisu Dispeč...

Više o knjizi
Dobitnici Bukerove nagrade u izdanju Geopoetike (u pripremi)

Geopoetika je otkupila prava za knjige poslednja dva dobitnika prestižne Bukerove nagrade i ti naslovi su trenutno u pripremi: "The Sellout" Pola Bitija, koji je za ovaj roman dobio Bukera 2016. godine i "Lincoln in the Bardo" Džodža Sondersa, ovogodišnjeg dobitnika.

Roman "The Sellout" Pola Bitija na satiričan i duhovit način prikazuje rasnu (ne)jednakost u Americi i sve apsurde i stereotipe koji dolaze uz nju. Priča u kojoj autor preispituje odnos sina i oca, borbu za ljudska prava, urbani život, pa i sam Ustav SAD...

Dalje
Najčitanije

O čemu govorim kad govorim o trčanju Haruki Murakami @Geopoetika

Život i pustolovine Džeka Engla Volt Vitman @Retro premijere

Tarantula Bob Dilan @Notni spisi

Koks ili Tok vremena Kristof Ransmajer @Svet proze

Destruktivne emocije Danijel Goleman @Krug

Priče sa Sabalana Mohamad Reza Bajrami @Svet proze

Muzej prepiske Šon Ašer @Intimna istorija