Vesti

Geopoetika traži saradnike! @ 11.09.2015.

Približava nam se još jedan Sajam knjiga i pripreme su uveliko u toku. Potrebni su nam za rad na štandu pre svega dobri poznavaoci izdanja Geopoetike, koji su uz to, naravno, vredni i komunikativni. Iskustvo u prodaji je poželjno. Sajam traje od 25. oktobra do 1. novembra i radno vreme je od 10.00 do 21.00h.

Svi zainteresovani treba da pošalju cv i motivaciono pismo isključivo na e-mail kucazacitanje@geopoetika.com najkasnije do ponedeljka 6. oktobra 2015. Samo odabrani kandidati biće pozvani na razgovor za ovaj posao.

Vaša Geopoetika

Septembarski popust u Kući za čitanje! @ 03.09.2015.

Dragi čitaoci, Geopoetika je odlučila da Vas obraduje popustom od 30% na sve naslove u prodaji u našem klubu čitalaca Kuća za čitanje! Popust traje od petka 04. septembra do petka 18. septembra! Posetite nas i odaberite neku lepu knjigu za početak jeseni. Vidimo se! 

Miljenko Jergović o romanu “Čudan osećaj u meni” Orhana Pamuka u izdanju Geopoetike iz Beograda @ 31.07.2015.

U zagrebačkom  „Jutarnjem  listu“  25. jula 2015. godine poznati književnik Miljenko Jergović objavio je izuzetno afirmativan  prikaz najnovijeg romana Orhana Pamuka „Čudan osećaj u meni“, koji je nedavno objavila Geopoetika. U tekstu je posebna pažnja posvećena kvalitetu prevoda, te istaknuto da je ovo prvi prevod na bilo koji svetski jezik, pa samim tim za sada i jedini u regionu.

Ovo su odabrani odlomci iz teksta, a ceo prikaz može se pročitati na blog-stranici autora http://www.jergovic.com/ajfelov-most/orhan-pamuk-cudan-osecaj-u-meni/

 

‚‚... Roman naslova “Kafamda Bir Tuhaflik” autora Orhana Pamuka u Istanbulu je objavljen 9. prosinca 2014. Usporedo s pripremom za tisak, rukopis je na srpski jezik prevodila Mirjana Marinković, po narudžbi beogradske Geopoetike, stalnoga Pamukovog izdavača. Krajem svibnja prijevod je objavljen pod naslovom “Čudan osećaj u meni”. To je prvi prijevod u svijetu nove knjige Orhana Pamuka. Prevoditeljica je svoj posao i kreaciju izvela na uzoran način. Njene rečenice lijepe su i tačne, pomno stilizirane u duhu naših jezika, a vjerne Pamukovom stilu. Leksik je izraženo okcidentaliziran, izbjegnuti su turcizmi, čak i oni koji su suživljeni i stopljeni sa srpskim (i hrvatskim) jezikom, pa je tako efendija (uglavnom) postao gospodin, a dženaza je (dosljedno) sahrana. Ali kako je i to učinjeno sa znanjem, mjerom i prevoditeljičinim književnim darom, ovom čitatelju nije zasmetalo, premda mu je bliži pristup dvoje velikih Pamukovih hrvatskih prevoditelja, Ekrema Čauševića i Marte Andrić, koji turcizmima pristupaju s nekom bosanskom mjerom i sa sviješću o višestoljetnoj integraciji islama i turskoga jezika unutar hrvatske kulture. (Uzgred, nije vjerojatno da će se uskoro – u sljedećih godinu ili dvije – pojaviti hrvatski prijevod Pamukova romana. Razlog je dvojak: nitko u Hrvatskoj, osim Frakture, nije u stanju prirediti i objaviti ovako zahtjevnu knjigu; raniji Pamukov hrvatski izdavač nekorektno se ponio prema Ekremu Čauševiću i Marti Andrić, i ne može se očekivati da bi se ijedno od njih dvoje poduhvatio ovakvog posla.)

(…)

“Čudan osećaj u meni” nesumnjivi je vrhunac pripovjedne umjetnosti Orhana Pamuka. Najbolji i najveći njegov roman. Nije čest slučaj – zapravo to se nikad ili skoro nikad još nije dogodilo – da pisac nakon dobivanja Nobelove nagrade piše svoje najbolje romane. Obično je to nagrada za kraj, za grob, slavu i lijepu mirovinu. Tko je nagrađen, taj prestaje pisati ili piše memoare, vrši konačno pospremanje kuće, pospremanje groba. Pamuku se dogodilo nešto drugo: stekao je samopouzdanje – kojeg mu, istina, nije ni ranije nedostajalo – i napisao “Čudan osećaj u meni”, svoju najljepšu knjigu o Istanbulu.

(…)

“Čudan osećaj u meni” kulturni je, a pomalo i životni događaj ljeta 2015. Naravno, za ovog čitatelja. Da u njemu, čitatelju, ima dobrote, sad bi se, po ovoj vrućini, otputio u Beograd, napunio bi prtljažnik primjercima Pamukova romana, i vratio se u Zagreb, da knjigu dijeli i poklanja onima koji će je znati pročitati. Ali nema u njemu dobrote, a ni vjere u pismenost ljudi među kojima živi. Nema, nažalost, takvih ni za pun gepek knjiga. A oni koji jesu pismeni, sami će u Beograd po knjigu. U Beograd ili u Superknjižaru, gdje će “Čudan osećaj u meni” sigurno stići.

Pročitanom romanu mjesto je negdje uz Andrićeve i Kadareove romane. To je Pamukovo stvarno društvo, njegova istinska književna domovina. Uz bosanskog (srpskog i jugoslavenskog), te uz albanskog pisca nalazi svoj prostor, široko polje razumijevanja i pripadanja, i ovaj veličanstveni Turčin. Zajednicu ne čine slava ni nagrade. Ne čini je ni jezik. Pa čak ni suvremeništvo. Zajednica je u priči koja može biti takva da u čašu boze stane čovječanstvo.)

Miljenko Jergović, 25.07.2015.

Knjiga "Med" Slobodana Despota u prevodu na nekoliko jezika! @ 21.07.2015.

Knjiga "Med" Slobodana Despota koju je Geopoetika objavila 2014. godine, a koja je u originalu objavljena na francuskom jeziku, uskoro izlazi i na hebrejskom i arapskom jeziku. Pored ovih, očekuju se i italijansko i poljsko izdanje. "Med" je svoj potencijal odmah pokazao time što ga je u Francuskoj objavio čuveni izdavač Galimar a veliki uspeh imao je i kod domaće publike. 

"Victims of the Biedermeier" Radivoja Šajtinca objavljen u Americi! @ 17.07.2015.

Nakon tri romana iz Geopoetikine SPiT edicije, "Constantine's Crossing" Dejana Stojiljkovića, "Baltimore" Jelene Lengold i "Hamam Balkania" Vladislava Bajca, izdavčka kuća Bluming Tvig Buks (Blooming Twig Books) iz Njujorka objavila je i četvrti roman "Victims of the Biedermeier" Radivoja Šajtinca u ediciji Savremena srpska književnost (Serbian Modern Literature Series). Kao i za neke od prethodnih, u pitanju je prevod Rendala Mejdžora i rezultat je prethodnog objavljivanja u SPiT ediciji. U pripremi je još jedan naslov iz SPiT-a. Ovo je samo još jedan od velikih uspeha koji domaći pisci nižu u inostranstvu zahvaljujući ediciji Serbian Prose in Translation, a koja je i model za takvu ediciju Bluming Tvig Buksa. 

Preporučujemo
Zločin dostojan poštovanja Abdusetar Nasir

Izuzetno popularan, ali istovremeno zabranjivan i osporavan u rodnom Iraku, Nasir je boravio deset meseci u samici zbog jedne priče („Naš gospodar kalifa“). Nijedan arapski roman i nijedan arapski pisac nisu prikazali gušenje slobode izražavanja, smrt knjige pod diktatorskim režimima, bezumni gnev modernih tirana i svu tragiku obespravljenosti čoveka i građanina u arapskom svetu onako plastično i svestrano kako je to u svojim bezbrojnim pričama učinio Nasir.

Više o knjizi
"Penelopijada" na sceni Raša Plaović "Narodnog pozorišta" u Beogradu

Na sceni Raša Plaović "Narodnog pozorišta" u Beogradu, u sredu 15. marta, od 20:30 h, biće izvedena gostujuća predstava Centra za kulturu iz Tivta "Penelopijada". Predstavu je režirala Dragana Varagić po tekstu Margaret Atvud, čija je istoimena knjiga objavljena u Geopoetikinoj ediciji "Mitovi", 2005. godine.

Dalje
Najčitanije

Hronika sumnje Vladislav Bajac @Svet proze

Lutka od Marcipana Muharem Bazdulj @Svet proze

Muškarci bez žene Haruki Murakami @Svet proze

Tri tužna tigra Giljermo Kabrera Infante @Svet proze

Žena crvene kose Orhan Pamuk @Svet proze

Hronike Bob Dilan @Prorock

Lutkar Justejn Gorder @Svet proze