Baba Jaga je snijela jaje
Dubravka Ugrešić
Godina izdanja:
Format (cm):
Broj Strana: 347
ISBN:
Cena: Rasprodato
Baba Jaga je snijela jaje Dubravke Ugrešić izgleda kao neki dugo očekivani poklon slovenskom čitalaštvu. Posle priličnog broja izvrsnih esejističkih i nefikcionalnih dela ove našim čitaocima dobro poznate i drage autorke, evo jedne kompleksne proze Dubravke Ugrešić – romana koji u sebi sadrži sve kvalitete njenog stila (precizno jednostavnog jezika, majstorskih dijaloga, humora, ironije i cinizma). Ali, uz ovu prozu dobili smo i studiju lika iz slovenske mitologije koji je koliko folkloran i mitski, toliko i autorkin i današnji. Smena smeha i prekora, radosti i sete, blagosti i žestine... čine ovu knjigu koliko prijatnom za čitanje, toliko i predmetom mnogih opomena i pitanja.
Baba Jaga uvek spava s mačem pod jastukom. Slovenski čitaoci, a srpski će biti prvi od svih, po svoj prilici će spavati sa ovom knjigom pod jastukom – kao uspavankom i kao oružjem istovremeno.
Vladislav Bajac
Geopoetika zajedno s još preko četrdeset izdavača iz celog sveta, od Severne i Južne Amerike, preko Azije i Australije, do svih delova Evrope - gradi ediciju Mitovi. Nosilac ideje od 1999. godine jeste škotski izdavač Canongate. Ova serija knjiga sastoji se iz uvodne studije i kratkih romana (ili kraćih proznih formi) naručenih posebno za ovu ediciju. Od pisaca je zatraženo da po slobodnom izboru, kako god to žele, iznova ispričaju već postojeće i znane mitove iz bilo koje kulture sveta. Među autorima su najveća i najzanimljivija imena savremene svetske književnosti. Planovi su da edicija potraje makar do svoje stote knjige.
Dakle, izvornici prevoda na srpski jezik potiču iz rukopisa, a ne objavljenih knjiga, i projekat edicije Mitovi redak je i originalan poduhvat u međunarodnom izdavačkom zajedništvu.
Dubravka Ugrešić rođena je u Hrvatskoj. Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, a u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu bila je zaposlena dvadesetak godina. Napisala je tri knjige za decu, studiju o savremenoj ruskoj prozi, brojne članke o ruskoj književnosti, prevela je sa ruskog Borisa Pilnjaka i Danila Harmsa, i uredila, između ostalog, antologiju ruske alternativne književnosti. Objavila je brojne knjige među kojima su: Poza za prozu, Život je bajka, Štefica Cvek u raljama života, Forsiranje romana-reke, Muzej bezuvjetne predaje, Američki fikcionar, Kultura laži, Nikog nema doma, Baba jaga je snijela jaje, Zabranjeno čitanje. Nagrađena je brojnim nagradama. Živi u Amsterdamu.