Geopoetika objavila roman Filipa Čolovića "Razbrajalica za Andreasa Sama"
05.08.2021.
Izdavačka kuća Geopoetika objavila je roman „Razbrajalica za Andreasa Sama“ Filipa Čolovića, filmskog i televizijskog reditelja, scenariste i pisca. Knjiga, prema rečima urednika Geopoetike prof. dr Milana Ristovića, "na književno moderan način piše o vrlo ozbiljnoj temi“ i ima dva nivoa: jedan je bolest pisca koji umire u Parizu od raka pluća i kome u posetu dolazi čovek po imenu Andreas Sam, a drugi je sećanje pisca na detinjstvo u godinama Drugog svetskog rata. Ristović je rekao da se, čitajući Čolovićevu knjigu, suočio sa temom koja nije laka, ali da upravo na takvim temama i počiva dobra književnost. - Nigde se ne pominje ime pisca, ali znamo da se radi o Danilu Kišu i Čolović koristi faktografiju Kišovog života da bi napravio dijalog koji pisac vodi na samrti sa svojim alteregom, jer Andreas Sam nije niko drugi do sam Kiš koji preispituje sam sebe u trenucima kada umire u pariskoj bolnici. Najvažnije je da u Čolovićevoj knjizi nema patetičnog odnosa ni prema Kišu ni prema samoj temi koja je u središtu romana. Čolović na književno moderan način piše o jednoj vrlo ozbiljnoj temi i vrlo važnim stvarima - rekao je Ristović. „Razbrajalica za Andreasa Sama“ je, prema mišljenju glavnog urednika Geopoetike Vladislava Bajca, „omaž i knjiga-orden dodeljen D.K.-u u 30. godini piščevog produženog života“.
Pročitaj višeOgledno o drugarstvu i posedovanju
05.08.2021.
Povodom objavljivanja knjige “Ogledi o drugarstvu i posedovanju” Irene Ristić u izdanju Geopoetike, u subotu 15. juna 2019. godine u 19 sati, u Krokodilovom centru za savremenu književnost (Karađorđeva 43), biće napravljena jedna posebna instalacija - od predmeta koji su nekada pozajmljeni od bliskih osoba, a koji nikada nisu vraćeni, jer su igrom slučaja ili namere ostali u tuđim rukama. Autorka je pozvala sve zainteresovane da se uključe u pravljenje ove postavke, kao i u dijalog koji započinju: Tijana Grumić, dramska spisateljica i dramaturškinja, Bojan Babic, pisac, i Jasna Novakov Sibinović, teoretičarka umetnosti i urednica Geopoetike. Biće reči o drugarstvu, svakako, ali i o tome kako smo i kada naučili šta je to privatni posed, šta je vlastito a šta tuđe, i koliko su te linije razgraničenja oblikovale odnose sa ljudima koji su nam važni. Koliko smo u ovom trenutku udaljeni od ideje deljivog ili zajedničkog? Umemo li još o tome da mislimo? Autorka će potpisivati knjige, koje će se tokom ovog događaja prodavati s posebnim popustom. O OGLEDIMA “Sve struke Irene Ristić (psihologija, režija, umetnost… i još poneka) spojile su se u ovim Ogledima u jednu – posmatranje. Drug/ovi i poneka drugarica iz knjige istovremeno su jedan određeni a imaginarni drug, kao i više njih različitih – bilo pojedinačnih, bilo u zbiru. Drug kao prijatelj, ali i kao predmet/objekat ljubavi i analize. Percepcija obuhvata širok raspon zapažanja; od mikrodetalja do krupnih društvenih pojava (postideološkog doba, recimo), od duhovitosti običnih situacija do ironiziranja urbane modernosti. Ovi prozni medaljoni čistih rečenica, oslobođeni svih viškova do mere nagoveštenog ili samo naslućenog, privid su hladnog posmatranja; naprotiv, u tom odmaku ima začuđujuće količine intimnosti kao znaka poverenja prema drugu, čitaocu, pisanju.” Vladislav Bajac “...subverzivni povratak eseja u pripovedanje i još subverzivniji prepad literarnog na ogled. Na malom prostoru će nastupiti aktivistički intimizam, umorni entuzijazam, realistički utopizam, zrela infantilnost, materijalistička emotivnost, revolucionarni poklič protiv terora neprikosnovene narativnosti po svaku cenu i, pre i posle svega, melanholična nada „da čovek čoveku bude drug“, ako ne u životu, jer to bi bilo ono nužno zahtevanje nemogućeg, onda u tekstu. Jer ovaj tekst jeste dokaz da je bar u tom minijaturnom i marginalizovanom, a opet neograničenom polju slobode sve još moguće, pa i Irena Ristić.” Bojan Babić O AUTORKI Irena Ristić deluje u polju umetnosti i nauke. Piše, proba, režira, smišlja i izvodi radove, sklona socijalnim ogledima i psihološkim istraživanjima umetnosti, predaje, piše, objavljuje, uređuje, ponekad organizuje, sa studentima polemiše, i opet piše… Pored istraživanja i predstava, rado izdvaja svoje ogledne radove: „Autopejzaž“ (2016), „Proba“ (2016), „Šta kaže Irena Ristić?“ (2015), „Pažljivo posmatranje“ (2014), „Običan jedan bioskop.Nepar“ (2013), „proces_K“ (2011), „Apetit“ (2010), „Soba malih strahova“ (2009), „Obdukcija“ (2005) i druge. Jedna je od osnivačica družine Hop.La! i vanredna profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Lista referenci i bibliografija dostupni su na linku www.irena-ristic.com
Pročitaj višeLeto uz knjigu
05.08.2021.
Od 5. do 19. juna u našoj Kući za čitanje u Kapetan Mišinoj 8 dočekujemo leto uz popust na sva izdanja Geopoetike!
Tokom trajanja akcije čitaoci će moći da kupe naša izdanja po sniženoj ceni od 30%, dok će neka izdanja biti na popustu od 50%.
Najnoviji i vanvremenski naslovi iz naše bogate književne ponude učiniće ovo leto lepšim i uzbudljivijim. Peščane plaže, dvorišta u hladu, terase pod senkom i klimatizovane sobe, sve su to savršeni ambijenti za prepuštanje čitalačkim izazovima.
Leto može da počne! Mi smo spremni i čekamo vas!
Georgi Gospodinov u Beogradu
05.08.2021.
Jedan od najprevođenijih bugarskih pisaca Georgi Gospodinov, čiju je najnoviju zbirku priča "Sva naša tela" Geopoetika nedavno objavila, učestvovaće na ovogodišnjem festivalu Krokodil, druge večeri festivala, 8. juna od 20h u Domu Omladine.
O njegovim knjigama, prevedenim na više od dvadeset pet jezika, pisali su Njujorker, Njujork tajms, Gardijan, Liberasion i drugi. Roman Georgija Gospodinova Fizika tuge dobio je međunarodnu nagradu "Jan Mihalski", a bio je i u najužem izboru za nekoliko prestižnih nagrada u Evropi i SAD, među kojima je i nagrada američkog PEN-a za najbolji prevedeni roman. Dobitnik je nagrade "Prozart" za doprinos balkanskoj književnosti. Georgi Gospodinov je 2016. godine odlikovan Ordenom Ćirila i Metodija za doprinos bugarskoj kulturi i obrazovanju. Slepa Vajša, kratkometražni animirani film (reditelja Teodora Uševa) prema istoimenoj priči Gospodinova, objavljenoj u zbirci I druge priče, bio je u najužem izboru za Oskara 2017. Dobitnik je stipendije Njujorške javne biblioteke (New York Public Library) za 2018. godinu.
Zbirka priča "Sva naša tela" peta je knjiga Georgija Gospodinova u izdanju Geopoetike.
Vladislav Bajac o Mehmed-paši Sokoloviću u Turskom kulturnom centru
05.08.2021.
U sredu, 29. maja, u 19 časova u Turskom kulturnom centru (Institut Enre Junus, Dobračina 38), Vladislav Bajac, pisac, direktor i glavni urednik Geopoetike, pričaće o Mehmed-paši Sokoloviću, Istanbulu i Beogradu, identitetu ljudi i gradova. Tom prilikom moći će da se kupi po posebnoj ceni srpsko i englesko izdanje knjige “Hamam Balkanija”, Vladislava Bajca, koja je povod za ovu temu. Roman "Hamam Balkanija" predstavlja uzbudljivu i promišljenu priču o dva istorijska vremena i o junacima smeštenim u prostoru između dva identiteta. Istorijska vremena romana "Hamam balkanija" jesu XVI vek i naše doba, dok su junaci ove snažne proze u kojoj se lične drame pretapaju sa dramatičnim istorijskim događajima Mehmed-paša Sokolović i kodža Mimar Sinan, Sulejman Veličanstveni i veliki vezir Rustem-paša, ali i u našem vremenu slavni turski pisac Orhan Pamuk i Vladislav Bajac, Alberto Mangel i Alen Ginzberg, Lenard Koen i Sjon, Alan Stivel i vođa ETA Raul T, Čedomil Veljačić i Geri Snajder…
Pročitaj više"Bitka za prošlost" nagrađena na festivalu "Pazi šta čitaš"
05.08.2021.
"Bitka za prošlost", Zorana Milutinovića, nagrađena je kao "knjiga koja ima trajnu vrednost ili ostvaruje važan naučni doprinos" na Festivalu humanistike, kulture i umetnosti „Pazi šta čitaš“, čiji je organizator beogradska izdavačka kuća HERAedu.Nagradu je, u ime autora koji živi i radi u Londonu, primio direktor izdavačke kuće Geopeotika Vladislav Bajac, a ovaj festival koji je posvećen izdanjima iz oblasti humanistike traje od 23. do 25. maja u Kombank dvorani.Milutinovićeva knjiga "Bitka za prošlost – Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam” je prva naučna studija srpskog stručnjaka međunarodnog akademskog renomea koja se bavi ideološkom i religijskom zloupotrebom književnog dela nobelovca Ive Andrića.
Pročitaj višeDobitnik Bukerove nagrade za 2017. u izdanju Geopoetike
05.08.2021.
Roman Džordža Sondersa, "Linkoln u Bardu", dobitnik prestižne Bukerove nagrade za 2017, objavljen je u izdanju Geopoetike u prevodu s engleskog jezika Lusi Stivens. Magazin "Tajm" je knjigu "Linkoln u Bardu" svrstao u izbor 10 najboljih književnih ostvarenja u 2017. godini.Ovaj neobičan eksperimentalni Sondersov roman prvenac bavi se periodom života Abrahama Linkolna nakon gubitka sina i na vrlo specifičan način opisuje njegovu borbu s ovim nenadoknadivim gubitkom."Sondersova izvanredna verbalna energija se vecÌim delom koristi u službi hvatanja "patosa" svakodnevnog života."Mičiko Kakutani, Njujork tajms
Pročitaj višeDavid Diop dobitnik Gonkurove nagrade studenata Srbije za 2019.
05.08.2021.
Francuski pisac David Diop je ovogodišnji dobitnik studentske nagrade Gonkur za roman "Frère d'âme" (Duhovni brat), proglašeno je u okviru Molijerovih dana, književne manifestacije Francuskog instituta u Srbiji, posvećene frankofonoj književnosti, koji su se održali od 10. do 16. maja. Roman je u Francuskoj objavila izdavačka kuća Seuil (Sej), a prevod na srpski priprema izdavačka kuća Geopoetika. Studenti sa 4 katedre za francuski jezik – Beograd, Novi Sad, Kragujevac i Niš – odabrali su svog laureata od 4 knjige iz poslednje selekcije (2018) francuske nagrade Gonkur. David Diop je dobitnik i nagrade Gonkur francuskih gimnazijalaca, iz koje je proizašla Nagrada srpskih studenata Gonkur.
Pročitaj višeIvana Velimirac dobitnica nagrade "Branko Jelić"
05.08.2021.
Ivana Velimirac dobitnica je nagrade „Branko Jelić“ za 2018. za najbolji prevod sa francuskog na srpski u kategoriji „fikcija“ za roman „Nadleštvo za bašte i ribnjake“, Didjea Dekoana, u izdanju Geopoetike. Nagradu „Branko Jelić“ dodeljuju Francuski institut u Srbiji i Udruženje književnih prevodilaca Srbije.Nagrada nosi ime našeg znamenitog prevodioca, koji je iza sebe ostavio celu biblioteku prevoda Siorana, Garodija, Sartra, Levi-Strosa, Brodela, Jankeleviča, biblioteku prevedenih najtežih tekstova iz oblasti antropologije, filozofije, teorije književnosti, istorije, ali i lepe književnosti. Radnja romana „Nadleštvo za bašte i ribnjake” smeštena je u drevni Japan, u 12. vek. Iako je bio najumešniji lovac na šarane i opskrbljivao svete ribnjake carskog grada, Kacuro se utopio. Na Kacurovoj mladoj udovici Mijuki ostalo je da umesto njega do prestonice odnese šarane otete od virova reke Kusagave. Sa slamenim sandalama na nogama, povijena pod obramicom o kojoj vise korpe sa ribama, ne posedujući ništa osim nekoliko šaka pirinča, Mijuki je krenula na putešestvo dugo na stotine kilometara kroz šume i planine, od svetilištâ do svratištâ, suočavajući se sa olujama i zemljotresima, sa napadima pljačkaša i izdajama saputnika, sa okrutnošću podvodačica i gnevom kape, vodenog čudovišta. No, sećanje na blistave sate provedene sa čovekom kojeg je neizmerno volela, i za kojeg je verovala da korača tik uz nju, ulilo je Mijuki snagu da prebrodi najneverovatnija iskušenja.
Predstavljanje romana “Prekasno Branke Krilović u klubu Magistrala
05.08.2021.
Predstavljanje romana “Prekasno”, Branke Krilović, na kojem će učestvovati Zoran Paunović i autorka, održaće se u četvrtak, 23. maja, u 19 časova u klubu Magistrala u Domu kulture Studentski grad. Branka Krilović je dugogodišnja urednica i pozorišna kritičarka RTS-a, dobitnica Sterijine nagrade za pozorišnu kritiku, autorka dokumentarno-igranog filma “Višegradom u Andrićevom odelu”, serija “Stvaraoci” i “TV kritičar” i niza emisija iz kulture. Bila je urednica kulturne rubrike nedeljnika NIN i urednica u Književnim novinama. Jedna je od autora almanaha o novom talasu u SFRJ Drugom stranom. Objavljivala je prozu i poeziju u Studentu, Vidicima, Poljima,Književnoj reči, Književnim novinama, KOV-u. Pisala je za Start, Danas, Vreme, Politiku, Borbu, NIN i Dugu. Autorka je dve zbirke priča, a njen roman prvenac “Prekasno” (Geopoetika) našao se u najužem izboru za NIN-ovu nagradu za 2018. godinu.