Vesti

Per Petešun dobitnik Nagrade norveškog udruženja knjižara za 2012. godinu

05.08.2021.

Pisac Geopoetike, Per Petešun, ovogodišnji je dobitnik Nagrade norveškog udruženja knjižara (Norwegian Booksellers’ Prize) za roman Odbijam (Jeg nekter/I refuse). Ovu prestižnu nagradu dodeljuje udruženje norveških knjižara, pri čemu svaka knjižara glasa za svoju omiljenu knjigu izdatu na norveškom jeziku te godine. Od kada je objavljena u septembru, Odbijam je jedna od najprodavanijih knjiga u Norveškoj. Petešun je ovu nagradu prvi put dobio 2003. godine za roman Idemo da krademo konje. Za isti roman, 2006. godine je dobio nagradu za najbolje strano delo fikcije britanskog lista The Independent, a godinu dana kasnije i jedno od najprestižnijih međunarodnih književnih priznanja - nagradu IMPAC (International IMPAC Dublin Literary Award).  Geopoetika je obezbedila prava za objavljivanje novog Petešunovog romana, koji će u prevodu na srpski jezik biti objavljen na proleće 2013. godine. Do sada su u izdanju Geopoetike objavljene dve njegove knjige: Idemo da krademo konje (2008) i Kleta reko vremena (2009).

Pročitaj više

Književno veče posvećeno Harukiju Murakamiju

05.08.2021.

U četvrtak 22. novembra u 20 časova u Maloj sali Doma kulture Studentski grad, u okviru ciklusa Savremena svetska proza, održano je književno veče posvećeno japanskom piscu Harukiju Murakamiju, na kome su govorile Vladislava Gordić-Petković, profesor engleske i američke književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Jasna Novakov Sibinović, izvršni urednik Geopoetike. 

Pročitaj više

Obeležavamo rođendan Dona DeLila u Kući za čitanje

05.08.2021.

Poštovani čitaoci, povodom rođendana Dona DeLila, jednog od najznačajnijih savremenih američkih pisaca, njegovi romani biće na specijalnom popustu od utorka 20. novembra do petka 23. novembra: "Tačka Omega" na popustu od 35%, a "Padač" na popustu od čak 50%.

Pročitaj više

Obaveštenje o neradnom danu

05.08.2021.

Poštovani čitaoci, obaveštavamo vas da redakcija i klub čitalaca Geopoetike "Kuća za čitanje" neće raditi u ponedeljak 12. novembra povodom državnog praznika. Od utorka 13. novembra, Geopoetika će raditi po uobičajenom radnom vremenu.

Pročitaj više

Književno veče posvećeno Harukiju Murakamiju

21.09.2021.

U petak 9. novembra u 18 časova u Narodnoj biblioteci Bečej, održano je književno veče posvećeno japanskom piscu Harukiju Murakamiju, na kome su govorili Jasna Novakov Sibinović, izvršni urednik Geopoetike i Zdravko Petrović, direktor Gradskog pozorišta Bečej. Iako je tema bila sveukupno stvaralaštvo Harukija Murakamija i njegova pozicija u svetskoj književnosti, posebna pažnja je posvećena romanima "Norveška šuma" i "1Q84", koji su na različite načine i u različita vremena, od Murakamija načinili jednog od najčitanijih i najcenjenijih svetskih pisaca. U isto vreme, u Narodnoj biblioteci u Bečeju, otvorena je prodajna izložba knjiga Geopoetike koja će trajati sedam dana. 

Pročitaj više

Geopoetika nagrađena za najprofesionalniji odnos prema medijima

21.09.2021.

Na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu, Geopoetika je dobila nagradu akreditovanih novinara za najprofesionalniji odnos prema medijima. U saopštenju žirija stoji: "Izdavačka kuća "Geopoetika" dobila je priznanje za najprofesionalniji odnos prema medijima sa 33 glasa. (Simbolički gledano, zanimljiv i ne baš lak broj). Mogli bismo, verujem, nabrojati isto toliko razloga zbog kojih im je nagrada pripala, no pomenimo, tek, činjenicu da svoje znalački probrane naslove (iz stranog a i domaćeg stvaralaštva) publikovane u kvalitetnim bibliotekama predstavljaju jasno i koncizno a podrobno, slojevito a prijemčivo, kao i da su prema predstavnicima medija izuzetno susretljivi a nisu ni navalentni ni agresivni. Decentni a nezaobilazni, kao i njihovi naslovi." Ovo važno priznanje naša izdavačka kuća dobila je po četvrti put. Tradicionalnu nagradu akreditovanih novinara za izdavača godine dobio je Službeni glasnik, a Geopoetika je u toj kategoriji na drugom mestu. U komisiji za brojanje glasova bili su Tanja Nježić (Blic), Marija Miljević Rajšić (RTS) i Dragan Bogutović (Večernje novosti).

Pročitaj više

Dve nove edicije Geopoetike

21.09.2021.

Geopoetika je upravo pokrenula dve nove edicije: Retro premijere i Notni spisi. Edicija Retro premijere je pogled u još uvek odškrinuti prozor u prošlost. Taj prozor između pogleda i prošlosti, kao jedva vidljiva barijera, ali postojeća, biće slika onoga što je srpski jezik do sada, u većoj ili manjoj meri, propustio. Edicija će u novom, originalnom obliku uneti u kulturu stare knjige i večne autore. Biće to preskočene vrednosti, hiper moderne teme i stilovi iz prošlosti, znana i manje znana, ali velika imena svetske književnosti. Po prvi put prikazani (bilo sami autori, pojedinačna dela ili značajni pisci oprobani u nečemu po čemu nisu bili poznati), oni će samo prividno putujući unazad, biti prave premijere. Dokumentarna i umetnička činjenica. Iz prošlosti, preko nas, ići će u budućnost. I kako god  - biće to noviteti. Dve knjige kojima se ova edicija pokreće su Fani i Aleksander Ingmara Bergmana i Priče o gospodinu Kojneru Bertolta Brehta, koja će biti objavljena na sam dan otvaranja Sajma knjiga. Priče o gospodinu Kojneru potiču iz fascikle koja je decembra 2000. godine pronađena u Cirihu, u ostavštini autorke dokumentarnih filmova Renate Mertens-Bertoci. Ta fascikla sadrži 88 listova sa 132 teksta, uglavnom o gospodinu K. Izdanje koje je pred nama identično je originalnom, premijernom nemačkom, koje takođe nosi podnaslov „Ciriška verzija“. No, ono što ovo izdanje čini posebnim, i svrstava ga u ediciju Retro premijere, jeste petnaest tekstova koji se po prvi put u svetu pojavljuju 2004. godine, a sada i na srpskom jeziku. Breht se tokom celokupnog književnog i pozorišnog rada dosledno i neumorno bavio pitanjima građanske odgovornosti, stvarao društveno angažovane komade koji i dan-danas imaju uticaja na najznačajnije savremene umetnike i donosio novine na polju teorije. Priče o gospodinu Kojneru nastale su između 1920. i 1950, u istorijski turbulentnom periodu u kojem je Breht bio u konstantnoj borbi sa nacističkim režimom, a gospodin K. predstavljao mu je alter ego, masku, lik kroz koji progovara. Iako šaljive i koncizne poput zen priča, ove crtice otkrivaju provokativna zapažanja o nemačkom čoveku, religiji, moralu, kapitalizmu. Čitanje ovih filozofičnih, a opet pitkih i šaljivih slika je poput dešifrovanja kodirane poruke - one su višeslojne i duboke, pa prazan prostor na papiru koji ostaje ispod teksta sugestivno navodi čitaoca na dalje razmišljanje, pa i na upisivanje sopstvenog iskustva. Druga pokrenuta edicija je Notni spisi. Nju ne čine notni zapisi već reči iza kojih, na različite načine, stoji muzika. To su knjige svih mogućih žanrova (romani, priče, eseji, sećanja, teorijska i istorijska dela...) čiji su autori savremeni muzičari. Ambicija Notnih spisa je da muziku i muzičare sklone pisanju, indirektno i direktno, predstave na ozbiljan, kreativan i originalan način; čak i onda kada muzike prividno nema. Prva objavljena knjiga u okviru ove edicije su Priče iz Los Anđelesa legendarnog kompozitora i gitariste Raja Kudera.  

Pročitaj više

Geopoetika na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu

21.09.2021.

Geopoetika će se na 57. Međunarodnom sajmu knjiga, koji se održava od 21. do 28. oktobra pod sloganom "Od A do Š", predstaviti čitalačkoj publici na svom uobičajenom izlagačko - prodajnom štandu u Areni Hale 1. Kao i do sada, imaćemo i manji štand - knjižaru u Hali 4. Program dešavanja u okviru Sajma knjiga: U petak 26. oktobra u 19 časova u sali "Borislav Pekić" Beogradskog sajma, ovogodišnji gost Geopoetike, mađarski pisac Peter Zilahi, predstaviće svoju knjigu "Tri plus 1". Na promociji će govoriti Marko Čudić, prevodilac i docent na Odseku za hungaristiku Filološkog fakulteta u Beogradu, Vladislav Bajac, glavni urednik Geopoetike i Peter Zilahi, koji će i čitati odlomke iz knjige. U subotu 27. oktobra od 17 časova na štandu Geopoetike (Arena, Hala 1), Peter Zilahi će potpisivati svoje knjige i družiti se sa čitaocima. Sreda, 24. oktobar je rezervisana za druženje sa domaćim piscima: 17.00 Miloš Latinović će potpisivati svoju knjigu "Zvezde i ostrva" (Geopoetika, 2012) 18.00 Mira Otašević će potpisivati svoj najnoviji roman "Zoja" (Geopoetika, 2012) 19.00 Dejan Tiago Stanković će potpisivati svoju knjigu "Odakle sam bila, više nisam" (Geopoetika, 2011)  

Pročitaj više

Mađarski pisac Peter Zilahi, gost Geopoetike na Sajmu knjiga

05.08.2021.

Ovogodišnji gost Geopoetike na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu bio je mađarski pisac Peter Zilahi, čiju je knjigu "Tri plus 1" Geopoetika nedavno objavila u okviru edicije Geopoetika. Ako bismo veštinu pisanja definisali kao manipulaciju čiji zbir čine znanje, poetika, međužanrovsko preplitanje, uz talenat svakako - dobili bismo ono što je pred nama: tekstove Petera Zilahija. U zavisnosti od ugla posmatranja, oni mogu biti čista književna proza, putopisi, duhoviti i samoironični eseji, angažovani sociopolitički pamfleti, mitološki osvrti… I sve to zajedno. A mogu biti i zvučna kulisa samoj ličnosti autora. Da li ste ikada slušali Petera Zilahija kako naizust, suvereno, šarmantno, na bini, izgovara svoju prozu (ne poeziju!)? Niste? Trebalo bi. I kada se čita i kada se gleda, Zilahi je moderniji i mlađi no što jeste. Peter Zilahi (Péter Zilahy) je rođen 1970. godine u Budimpešti, gde je paralelno studirao filozofiju, antropologiju, istoriju, lingvistiku i engleski jezik. Zapažen od strane kritičara kao veoma svestran pisac, svojevrsni renesansni čovek i umetnik-skitnica na kakvog je moderna Evropa dugo čekala, ovaj autor piše na mađarskom i engleskom, a njegovi tekstovi su prevođeni na desetine jezika. On nije samo autor proze i poezije, već i performer koji pri scenskim nastupima govori svoju prozu. Od 2008. godine izveo je niz performansa širom sveta, među kojima je jedan od zapaženijih bio nastup pred 840 ljudi na Brodveju. Poznat je i po upotrebi fotografije i interaktivnih medija pri performansima, jednako kao i po neobičnom, vrcavom i duhovitom, naizgled frivolnom i laganomladalačkom stilu i tematici u svojim knjigama, te ga je vrlo teško svrstati u bilo koju struju savremene mađarske književnosti.  Predavao je savremenu mađarsku književnost i film na ekonomskom i tehnološkom fakultetu u Budimpešti (1995-1998), a 2001. je kao predavač gostovao na Univerzitetu u Njujorku i na Tisch School of the Arts, gde je držao časove kreativnog pisanja. Učestvovao je na brojnim protestima u istočnoj i centralnoj Evropi (u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Rumuniji, Istočnoj Nemačkoj, Rusiji) i nekoliko godina kasnije u Jugoslaviji i Albaniji. Njegove pesme se 1996. godine pojavljuju u državnim srednjoškolskim udžbenicima, ali i na zidovima podzemne železnice kao deo projekta predstavljanja savremenog književnog stvaralaštva na javnim mestima. Veliki broj njegovih pesama je 2004. godine objavljen na sajtu www.lyrikline.org u prevodu na više svetskih jezika. Njegova zbirka pesama Statua pod belim plaštom, spremna da skoči (1993) dobila je nagradu Zsigmond Móricz u Budimpešti. Od 1997. do 1999. godine je bio glavni urednik mađarskog onlajn magazina za savremenu književnost - Link, a od 1998. godine je glavni urednik edicije The World Literature u JAK Books International Series (1998-2002) čije je ime promenjeno u Gondolat Publishers (2002), gde je radio na objavljivanju prevoda najboljih mladih savremenih autora iz celog sveta, između ostalog Ijana Makjuana, Viktora Peljevina, Dženi Erpenbek... Zilahi je autor popularne knjige Poslednji prozor žirafa, objavljene 1999. godine (kod nas u prevodu Arpada Vicka), koja je prevedena na 27 jezika, a koju je na engleski preveo Tim Vilkinson, prevodilac dela Nobelovca Imrea Kerteša. U Ukrajini je 2003. godine, ova knjiga proglašena za knjigu godine i smatrana priručnikom revolucionara u okviru Narandžaste revolucije u Kijevu. Delo osvetljava apsurd u koji ljudska svakodnevica zapada u diktatorskim režimima, a interesantan podatak je da se u knjizi pominju i protesti u Beogradu 1996/1997. godine. Kreirana je i CD-ROM verzija ove knjige, predstavljena na frankfurtskom Sajmu knjiga 1999. godine, koja za cilj ima da istraži potencijal ukrštanja književnosti sa novim medijima. Kombinovanjem teksta, zvuka i slike, Zilahi uvodi nov žanr - interaktivni književni film. Disk je specifičan spoj autorovih uspomena iz detinjstva i istorije Istočne Evrope, gde se činjenice prepliću sa fiktivnim elementima, a osmišljen je kao svojevrsni prozor laicima u ovaj deo sveta. Autor će i nadalje, zajedno sa 2-8 glumaca, predstavljati ovaj projekat u ukupno 28 zemalja sveta, između ostalog na lokacijama poput Berliner Ensemble, The Kitchen New York, Sziget Budapest, The New Tretyakov Moscow, India International Centre Delhi, The National Library and Archives of Canada i Covent Garden u Londonu. Zanimljivost vezana za knjigu je da je jedan rok-bend preuzeo njeno ime, a za disk ta da je Zilahiju 2002. javljeno da je čak 40.000 piratskih kopija pomenutog diska napravljeno na Balkanu. Poslednji prozor žirafa je postao i radio drama 2000. godine, koja je osvojila nagradu Mađarskog radija u svim kategorijama, da bi naredne godine postala i hit radio drama u Nemačkoj, gde je emitovana na osam glavnih radio stanica u zemlji. Njegovo prvo prozno delo napisano na engleskom objavljeno je u Observeru 2008. godine. Od tada  redovno piše za vodeće svetske listove Njujork Tajms, Gardijan, Frankfurter algemajne cajtung, Fajnenšal Tajms, El Pais i mnoge druge. Svoje fotografije izlagao je na raznim mestima poput Ludwig Muzeum u Budimpešti, Neuer Berliner Kunstverein, Cruise Terminal Amsterdam, Harvestworks Broadway NY, Sarajevo Biennale, Mantova Cloister Benedictine, Mousonturm Frankfurt, IFA Galerie Berlin. U okviru stipendijskog boravka u Rimu 2005. godine, koji mu je dodelilo Mađarsko ministarstvo kulture, učestvovao je u organizovanju Lige pisaca - pokreta koji za cilj ima da na vrlo unikatan način okupi na stotine evropskih pisaca, koji će učestvovati u Fudbalskom prvenstvu evropskih autora. Na šampionatu u Beču 2008. upravo je Zilahi postigao najveći broj golova. U maju 2007. godine, njegov pozorišni komad Der lange Weg nach nebenan (Dug put u susedstvo), izveden je u teatru Volksbühne u Berlinu, a potom i u Lajpcigu, Štutgartu, Vajmaru i Dizeldorfu. Nakon uvođenja kontroverznog zakona o medijima u Mađarskoj 2011. godine, objavio je nekoliko članaka u Njujork Tajmsu, Gardijanu i FAZ-u zbog kojih je primio veoma ozbiljne pretnje. Peter Zilahi danas živi u Budimu, piše novi roman,  a ove godine je više puta bio gostujući predavač na nekoliko australijskih univerziteta. Šta su neki od uglednih novinara i časopisa iz celog sveta rekli o Peteru Zilahiju: "Veseo roman... Zilahi ispoveda celu jednu generaciju." Times Literary Supplement "Neodoljivo izmiče bilo kakvoj kategorizaciji..." Time Out Magazine "Blistavi brilijant, braćo... Zilahi izmišlja nove forme."  The Verb', BBC Radio 3 "Rasplinuti narativ podseća na stvaralaštvo Zebalda... Zilahijev izraz je možda smešan, ali uvek sirov i  direktan: udaljeni vapaj iz nostalgične supe kojom je često prelivana avet iz 1968." The Independent "Iako pre svega pesnik, Zilahi piše jasno i ekonomično." Daily Telegraph "Intrigantna mešavina srednjeevropske anksioznosti, Montija Pajtona i Tristrama Šendija." The Economist "Ne samo kvalitetna književnost, već i vizuelna gozba." BBC, The Romantic Road, Julian Evans "U pogledu inventivnosti, entuzijazma i svega onoga što obuhvata, Zilahijev glas evocira Pinčona." Context Magazine "Peter Zilahi je novo lice Evrope. On je pesnik, fotograf, performer i svestrani renesansni čovek 21. veka." Ottawa Citizen Program gostovanja Petera Zilahija: U petak 26. oktobra u 19 časova u sali "Borislav Pekić" Beogradskog sajma, ovogodišnji gost Geopoetike, mađarski pisac Peter Zilahi, predstaviće svoju knjigu "Tri plus 1". Na promociji će govoriti Marko Čudić, prevodilac i docent na Odseku za hungaristiku Filološkog fakulteta u Beogradu, Vladislav Bajac, glavni urednik Geopoetike i Peter Zilahi, koji će i čitati odlomke iz knjige. U subotu 27. oktobra od 17 časova na štandu Geopoetike u areni Hale 1 Beogradskog sajma, Peter Zilahi će potpisivati svoje knjige i družiti se sa čitaocima.  

Pročitaj više

Geopoetika na dan otvaranja Sajma knjiga objavila tri nova naslova

05.08.2021.

U nedelju 21. oktobra, na dan otvaranja 57. Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu, Geopoetika je objavila tri nova naslova: "Kosmopolita" Aleksandra Genisa, "Zoja" Mire Otašević i "Priče o gospodinu Kojneru" Bertolta Brehta. "Kosmopolita, Knjiga filozofskih putovanja", Aleksandar Genis (edicija Geopoetika, prevela s ruskog Mirjana Grbić) Čitaoci u Srbiji imaju privilegiju da, sada već decenijama, dosledno prate kreativni put Aleksandra Genisa, jednog od najzanimljivijih mislilaca i esejista proteklog i ovog veka. Geopoetika je do sada objavila šest njegovih knjiga, na više od hiljadu strana. Ova, sedma, pridodaje zbiru još tri stotine stranica. Ali važnije od brojeva, jeste naše svedočenje o Genisovoj sposobnosti da iz godine u godinu, iz knjige u knjigu, pokazuje sposobnost ljudskog uma da nezaustavljivo napreduje. Genis nas osvaja svojim neodoljivim esejističkim talentom. On nas zapljuskuje obrazovanjem, znatiželjom, vrcavošću, disciplinovanom razularenošću, jetkošću s merom, mudrošću s humorom. Taj britki um jeste spoj misli Dalekog istoka, „običnog“ istoka, Evrope i Dalekog zapada. Samim tim, na ivici je svevidećeg. Ne i svemogućeg. Ali, zato je sa ove strane toplog, humanog i vrhunskog književnog jezika. „Kosmopolita“ je delo građeno za srpsko izdanje, kao i većina prethodnih Genisovih knjiga, objavljenih u Geopoetici. I opet je svetska premijera. Ova filozofska putovanja pravo su slavlje u čast čovekovoj umetničkoj i filozofskoj spoznaji sveta, počev od uvodne „Poetike putovanja“ do tekstova o Japanu, Americi, Rusiji i voljenoj Srbiji. Dobar je osećaj kada čitalac može da kaže kako ima svetskog i svog pisca u jednom. "Zoja", Mira Otašević (edicija Svet proze) Kao da razvija fotografski fim, prolazeći kroz sve stupnjeve procesa u kojem se kombinuju svetlost i hemija, da bi se došlo do jednog jedinog svetlosnog zapisa o prolaznosti – tako Mira Otašević plete (još jednu) priču o dvadesetom stoleću. Kroz sudbine žena, koje vezuje na različite načine bavljenje fotografijom, koristeći se tim medijem kao nekom vrstom vizuelne potke, prelama se dvadeseti vek i lome se njihovi životi: od privida pariskog spokoja do početka tridesetih godina dvadesetog veka, preko polja smrti Španskog građanskog rata, pošasti Drugog svetskog rata i rata u Vijetnamu, preko pobune 1968, Bliskog istoka, do jugoslovenske tragedije i Sarajeva devedesetih godina minulog veka. Mnoga imena su stvarna (Berenis Abot, Vivijan Majer, Robert Kapa, Aragon, Suzan Zontag, Anri Kartje-Breson, Dajan Arbus) kao i događaji i iskustva, ali su, ipak, samo povod i faktografsko pokriće za jedno zgusnuto i upečatljivo putovanje kroz prošlo stoleće, povest umetničke avangarde, ali i uranjanje u unutrašnje, intimne prostore isprepletanih života žena i muškaraca o kojima piše Mira Otašević. Mira Otašević će potpisivati svoje knjige i družiti se sa čitaocima na štandu Geopoetike (Arena, Hala 1) u sredu, 24. 10. 2012. od 18.00. "Priče o gospodinu Kojneru", Bertolt Breht (edicija Retro premijere, preveo s nemačkog Dragan J. Ristić) "Priče o gospodinu Kojneru" potiču iz fascikle koja je decembra 2000. godine pronađena u Cirihu, u ostavštini autorke dokumentarnih filmova Renate Mertens-Bertoci. Ta fascikla sadrži 88 listova sa 132 teksta, uglavnom o gospodinu K. Izdanje koje je pred nama identično je originalnom, premijernom nemačkom, koje takođe nosi podnaslov „Ciriška verzija“. No, ono što ovo izdanje čini posebnim, i svrstava ga u ediciju Retro premijere, jeste petnaest tekstova koji se po prvi put u svetu pojavljuju 2004. godine, a sada i na srpskom jeziku. Breht se tokom celokupnog književnog i pozorišnog rada dosledno i neumorno bavio pitanjima građanske odgovornosti, stvarao društveno angažovane komade koji i dan-danas imaju uticaja na najznačajnije savremene umetnike i donosio novine na polju teorije. Priče o gospodinu Kojneru nastale su između 1920. i 1950, u istorijski turbulentnom periodu u kojem je Breht bio u konstantnoj borbi sa nacističkim režimom, a gospodin K. predstavljao mu je alter ego, masku, lik kroz koji progovara. Iako šaljive i koncizne poput zen priča, ove crtice otkrivaju provokativna zapažanja o nemačkom čoveku, religiji, moralu, kapitalizmu. Čitanje ovih filozofičnih, a opet pitkih i šaljivih slika je poput dešifrovanja kodirane poruke – one su višeslojne i duboke, pa prazan prostor na papiru koji ostaje ispod teksta sugestivno navodi čitaoca na dalje razmišljanje, pa i na upisivanje sopstvenog iskustva.

Pročitaj više