Nacija okupana krvlju
Pol Oster
S engleskog prevela Ivana Ðurić Paunović
Godina izdanja: 2025
Format (cm): 20
Broj Strana: 128
ISBN: 978-86-6145-463-9
Cena: 990 din
-20
%: 792 din
Reč je o delu u kom Pol Oster, spajajući dva sebi svojstvena književna izraza, memoarsku prozu i esejistički tekst, predočava genezu odnosa Amerikanaca prema vatrenom oružju i razmatra različite implikacije tog odnosa, sa željom da dođe do neke vrste logičnog odgovora na pitanje zbog čega su Sjedinjene Države zemlja sa najvećim brojem masovnih ubistava. Koristeći relevantnu literaturu, ali i sopstveno iskustvo sa vatrenim oružjem, Oster pokušava da uspostavi koliko-toliko logičan sociokulturni okvir za zlodela koja izmiču svakom razumu. Tragične događaje obrađene u knjizi prate crno-bele fotografije Spensera Ostrandera, kao vizuelni podsetnik na tu pustoš prostora i duše, što mesta masovnih ubistava neizbrisivo jesu.
„Pokušaj vrhunskog pripovedača da prodre u srž američke opsesije vatrenim oružjem.“
The Guardian
„Mikroskopska anatomija i istoriografija kulture vatrenog oružja, ova knjiga nastala je iz dubokog uverenja i strasti.“
The Scotsman
*Autor fotografija u knjizi Spenser Ostrander
Pol Oster (1947–2024) bio je jedan od vodećih savremenih američkih pisaca. Među njegovim brojnim delima izdvajaju se Mesečeva palata, Njujorška trilogija, 4321, Zimski dnevnik, Nevidljivi, Sanset Park, Čovek u mraku, Bruklinska revija ludosti… Za svoje stvaralaštvo dobio je veliki broj priznanja i nagrada među kojima su španska nagrada Princ od Asturije, nagrada Nezavisni duh za scenario filma Dim, francuska književna nagrada „Mediči“ u konkurenciji stranih pisaca (Prix Médicis étranger) za roman Levijatan, Velika zlatna medalja (Grande Medaille de Vermeil) grada Pariza za blistavu književnu karijeru, Premio Napoli za Sanset Park i dr. Takođe, našao se i u najužem izboru za nagrade IMPAC Dablin za Knjigu opsena, Pen/Fokner za prozu s romanom Muzika slučaja i nagradu Edgar u kategoriji misterije i kriminalističkih romana za Grad od stakla. Bio je član Američke akademije umetnosti i književnosti, i nosilac francuske titule Vitez reda umetnosti i književnosti.
Osterova dela prevedena su na više od četrdeset jezika.
Živeo je u Bruklinu, u Njujorku.