Gardijan: Savijanov roman najznačajnije delo o kriminalu
21.09.2021.
Delo Roberta Savijana „NulaNulaNula“ (Geopoetika, 2014) The Guardian je krajem godine koja je za nama proglasio za najznačajniju knjigu o svetskom kriminalu, odnosno trgovini kokainom. Savijano (Roberto Saviano) temu narko kriminala sa lokalnog premešta na globalni nivo, izvodeći tezu da je kokain najprilagodljivija i najprofitabilnija roba na svetu, i da kao takav predstavlja ono što pokreće savremenu ekonomiju, poput nafte ili zlata.Roberto Savijano, novinar i pisac, još od objavljivanja svog prvog romana „Gomora“ (Geopoetika, 2007), u kom neustrašivo progovara o mehanizmima podzemlja i napolitanskoj mafiji, živi pod stalnom policijskom zaštitom. U novom romanu „NulaNulaNula“ pripovedač, prema sopstvenom priznanju, postaje ovisnik o istraživanjima na temu kokaina, baš kao što to uživalac postaje prema samoj supstanci. U knjizi se prepliću stil policijskog izveštaja i novinarski stil, a ova dva nivoa maestralno su „sečeni“ – da se izrazimo u duhu osnovne teme – primerima kako je to kokain prisutan svuda oko nas a da ga mi i ne vidimo i kako posredno ili direktno upravlja našim životima.„Ovo je knjiga koja govori ono što mora biti rečeno na kraju godine u kojoj su se narko ratovi širili sve dalje i dublje, knjiga koja govori ono što nećete naučiti iz serija kao što su Narcos ili Breaking Bad ili iz bezbrojnih policijski izveštaja.“, kaže Gardijanov pisac Ed Vulijami (Ed Vuliamy) u rubrici „Društvo”.http://www.theguardian.com/books/2015/dec/26/man-who-exposed-lie-war-on-drugs-roberto-saviano-ed-vulliamy?CMP=share_btn_tw
Pročitaj više"The Size of the World" na argentinskoj listi preporuka
05.08.2021.
Istaknuti argentinski pisci za list “Infobae” izdvojili su lične preporuke najboljih knjiga objavljenih u prethodnoj godini. Ono što je posebno zanimljivo je što se na jednoj od lista, koja predstavlja izbor poznate književnice Ane Marije Šue (Ana María Shua), među autorima španskog i engleskog govornog područja, našao i roman “Veličina sveta” Branka Anđića. Naime, ovaj roman je krajem prošle godine preveden na engleski zahvljajujući našoj ediciji Srpska proza u prevodu, koja za cilj ima upravo predstavljanje srpske kulture u svetu.– ”Branko Anđić je srpski pisac po prvi put preveden na engleski. Anđićev roman, inteligentan i pun nežnosti, podsetio me je pomalo na kratke priče Huana Hosea Miljasa kao što su ”Po abecednom redu” i ”Svet”. Anđić u svom romanu evocira sećanja na pedesete godina prošlog veka, tako čudno nevine u obe udaljene zemlje, Srbiji i Argentini.”, napisala je argentinska spisateljica Ana Marija Šua o Anđićevom romanu ”Veličina sveta” koji tematizuje sećanja na detinjstvo i odrastanje u bivšoj Jugoslaviji. http://www.infobae.com/2015/12/20/1777821-los-mejores-libros-del-2015-segun-los-escritores-argentinos
Čarli Čaplin, najveća zvezda nemog filma
05.08.2021.
Čarli Čaplin, najveća zvezda nemog filma, preminuo je na današnji dan 1977. godine u devetoj deceniji života. Preminuo je u snu, na Božić, u Veveu u Švajcarskoj, nakon što je završio poslednji film „Grofice iz Hong Konga“. Iza sebe je ostavio mnoga filmska ostvarenja kao i legendarni lik Skitnice koji ga je pratio kroz sve filmove. I danas, trideset sedam godina nakon smrti, lik i delo Čarlija Čaplina živi.„Geopoetika" je za kraj prošle godine odlučila da obraduje filmofile, ali i sve koji su fascinirani genijem Čarlija Čaplina, objavljivanjem prevoda njegovog romana „Svet pozornice" na osnovu koga je nastao čuveni film „Svetlosti pozornice“. Knjiga je dopunjena uvodnim tekstom Dejvida Robinsona koji važi za jednog od najboljih i najinformativnijih biografa Čarlija Čaplina. Za knjigu koja je obogaćena mnogim do sada neobjavljenim fotografijama, bibliografijom, hronologijom Čaplinovog života, beleškama koje upotpunjuju osnovni tekst umesto kratkih fusnota zaslužan je Robinson koji je od porodice Čaplin dobio neograničen pristup obimnoj arhivi koja je ostala iza velikog umetnika.
Pročitaj višeRadno vreme Kuće za čitanje
05.08.2021.
Radno vreme kluba čitalaca Kuća za čitanje za vreme praznika: 31. decembar od 10 do 12h
Od 4. do 8. januara od 10 do 16h
7. januar je neradan danDok klub ne bude radio, naše naslove moći ćete da kupite sa popustom na Sajmu knjiga u holu Doma Sindikata.
Novogodišnji popust u Kući za čitanje!
05.08.2021.
Dragi čitaoci,U susret novogodišnjim i božićnim praznicima, Geopoetika vam poklanja poseban popust! Od 24. decembra do 07. januara 2016. godine naše naslove, koji su i dalje u prodaji, možete kupiti po cenama sniženim od 30 do 50%!Spisak knjiga možete pogledati ovde: http://www.geopoetika.com/books.phpPosetite nas na adresi Gospodar Jovanova 65, i obradujte sebe ili sebi drage osobe nekom dobrom knjigom!
Pročitaj višePromocije knjige "Sakupljanje vune" Peti Smit u Beogradu i Novom Sadu!
21.09.2021.
U četvrtak, 17. decembra, u Beogradu i Novom Sadu istovremeno će biti održane promocije knjige "Sakupljanje vune" Peti Smit u prevodu Zorana Paunovića, koju je Geopoetika objavila u oktobru ove godine.Beograd: Klub Magistrala DKSG, u 18 časova. Učestvuju Dejan Cukić, Petar Janjatović i Mićun Ristić.Novi Sad: Američki kutak, u 18 časova. Učestvuju Zoran Paunović i Slobodan Tišma. Razgovor će voditi Vitomir Simurdić.Vidimo se!
Pročitaj višeRadoš Kosović dobitnik nagrade "Miloš N. Đurić"
05.08.2021.
Radoš Kosović, dobitnik je nagrade "Miloš N. Đurić" za 2015. godinu. Nagradu je dobio za najbolji prevod proznog dela, za prevod sa norveškog knjige "Dani u povesti tišine" Merete Linstrem koju je Geopoetika objavila ove godine.Ovo priznanje Udruženje književnih prevodilaca Srbije dodeljuje za najbolji prevod na srpski jezik dela iz oblasti poezije, proze i humanistike.
Posebnu pohvalu dobila je i Vesna Gazdić za prevod sa turskog romana "Đavo, anđeo i komunista" Nedima Gursela, takođe u izdanju Geopoetike.A ovo je saopštenje žirija koje je sastavio član žirija Živojin Kara-Pešić: MERETE LINSTREM: DANI U POVESTI TIŠINE(prevod sa norveškog Radoša Kosovića za Geopoetiku) „Ja sam ga pustila.“ Ovom smislovnom elipsom otpočinje gorka povorka nesahranjivih uspomena. Eva, junakinja, u svojoj ispovesti zaobilazi ukućane, sveštenika, rođake, kućnu pomoćnicu. Poverava se jednoj jedinoj osobi – čitaocu. Danonoćni koštac muške i ženske bračne tišine Eve i Simona teče uz nečujne grcaje ispod površine običnih reči. Rečenice utrnu usred misli. Da bi posle tihog uzdaha bile nastavljene. Nedosegnuti zamasi nemuštog opštenja, nalik na uzaludan trud promrzlog beskućnika da ovlaženim kresivom začne plamičak. Nemi vapaji za barem jednom rečju – bila ona čemer ili melem – koja bi unela zatišje u tišinu. Nedoumice u kojima bojažljivost stalno preteže nad odvažnošću. Nema pomoći od dugih godina telesne bliskosti i prostorne blizine. Jednina ne uspeva da opkorači prepreku koja je deli od malobrojne množine bližnjih. Tišina iz naslova nije Plautovo i Hobsovo Čovek je čoveku vuk. Nije ni Sartrovo Pakao, to su drugi, niti Rat svih protiv sviju. Nije ni sveta osama bogomolje koju pohodi glavar Sent-Egziperijevog „Utvrđenja“. Ona je neutažena – i neutaživa – želja da se drugome oprosti, ali tek pošto se pred njim iskupi. Prikrivanje se pravda uviđavnošću. Zaogrnute plaštom plašnje da su im se plemenite namere izmetnule u trajne ozlede, duše se leče jogunačkom ćutnjom. Ovo vrzino kolo bežanja od sebe progonjenog sobom dalo bi se, možda, sažeti kao Čovek je sebi tamnica. Šta su, pitate se, činovi za čija strogo oročena priznanja, ako se kasno ili nikad ne uruče, sledi surova kazna? Ne bismo se usudili da vam prepričavamo ovu ispovest u kojoj svaki prekid čitanja liči na neučtivost prema osobi koja vas je odabrala za nemog sagovornika. Pripovest iz druge ruke obezvredila bi pojam povesti u naslovu. Upravo taj otpor prepričavanju jemči da pročitano ne pristaje na seobu u zaborav. U slepom sokaku završne rečenice „Posle ga više nikad nisam videla“ čitalac je prepušten nagađanju o nedorečenom. A prevodilac, najpažljviji čitalac, koga je pisac pre nas uputio u ovu ispovest? Brižljiv (i više od toga – brižan) u traženju reči kojima valja predstaviti nečije nepronađene reči. Nadnesen nad ambis te zaglušne tišine samotništva i neutešne potištenosti, gospodin Kosović namernim, životno odomaćenim jezičkim običnostima, mestimično smekšava Evinu otuđenost od kućevnog okružja i doprinosi njenoj prisnosti sa čitaocem. Usuđujemo se da ovom nadmetanju autorkinog i prevodiočevog majstorstva oko prikazivanja patnje kroz izuzetnu običnost dodelimo odličje najpoetičnijeg poređenja u našem jeziku: Miriše kao duša.
Geopoetika na 52. Niškom sajmu knjiga i grafike!
05.08.2021.
Dragi čitaoci, Geopoetika i ove godine učestvuje na Niškom sajmu knjiga i grafike koji se održava od 23. do 30. novembra u hali "Čair". Posetite naš štand!Sajam je otvoren svakog dana od 10 do 20 časova.Vidimo se!
Pročitaj višeGeopoetici nagrada za Najbolju izdavačku produkciju u 2015. godini!
05.08.2021.
Izdavačka kuća Geopoetika dobila je na Prvom internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici Nagradu "Božidar Vuković Podgoričanin" za Najbolju izdavačku produkciju u 2015. godini.
Pročitaj višeRadošu Kosoviću nagrada "Aleksandar I. Spasić" za prevod knjige "Filozofija slobode" Laša Fr. H. Svensena.
05.08.2021.
Prevodilac Radoš Kosović ovogodišnji je dobitnik nagrade "Aleksandar I. Spasić" za prevod sa norveškog dela Laša Fr. H. Svensena "Filozofija slobode" koju je Geopoetika objavila 2013. godine. Dvogodišnja nagrada "Aleksandar I. Spasić" se dodeljuje za najbolji prevod nekog značajnog dela iz oblasti humanistike sa svih jezika na srpski jezik.
Pročitaj više