Neki čovek
Roman
Keićiro Hirano
S japanskog prevele Divna Glumac i Teodora Vračević
Godina izdanja: 2025
Format (cm): 20
Broj Strana: 272
ISBN: 978-86-6145-459-2
Cena: 1397 din
-20
%: 1117.6 din
Ko smo mi bez priče koju sebi i drugima pricamo o sebi?
Kada advokat Kido preuzme naizgled jednostavan slučaj – utvrđivanje pravog identiteta čoveka koji je godinama živeo pod tuđim imenom – on otkriva brojne laži, sećanja i sudbine koje se prepliću, a to traganje za odgovorima i smislom preklapaće se i sa njegovim ličnim previranjima, pre svega izazvanim njegovim poreklom, te osećajem diskriminacije i otuđenosti. U ovom snažnom i potresnom romanu, Keićiro Hirano, književna japanska senzacija, vodi nas kroz lavirint emocija dok istražuje upravo ta pitanja porekla, ali i nasleđa, sa kojima živimo i umiremo, te krhkost ljudske egzistencije. Hirano suptilno, ali nemilosrdno, secira temu potrage za identitetom u društvu koje nas oblikuje i uslovljava. Maestralnom naracijom i atmosferom neizvesnosti, ovaj roman postavlja pitanje da li istina može da nas zarobi i kako?
Neki čovek više je od priče o prevari i laži – to je filozofska i psihološka meditacija o tome koliko znamo o sebi i drugima, ali i uzbudljivo štivo puno napetosti o snazi ljubavi i neminovnosti gubitka; ljubavi, koja nekad oslobađa, a nekad još više zatvara krug nesigurnosti i bola.
Kao nezaboravno putovanje kroz opsenu ljudskog postojanja, po granici između onog što jesmo i kako želimo da nas drugi vide, ova misterija identiteta nudi složenost moralnih i egzistencijalnih dilema koje izranjaju iz svake stranice.
Roman Neki čovek ovenčan je prestižnom nagradom Jomiuri, a na osnovu njega snimljen je i film u režiji Keija Išikave, koji je osvojio brojne nagrade kako u Japanu tako i na međunarodnim filmskim festivalima.
Keićiro Hirano je rođen 1975. godine u Gamagoriju u prefekturi Aići. Završio je prava na Univerzitetu Kjoto. Svoj prvi roman Pomračenje objavio je 1998. i za njega kao najmlađi autor u 120 prethodnih dodela, sa samo 23 godine, dobio prestižnu nagradu Akutagava. Knjiga je doživela meteorski uspeh i prodata je u više od četiri stotine hiljada primeraka.
U ovom njegovom prvom ciklusu (od ukupno četiri) izlaze mu potom romani Priča o prvom mesecu 1999. i Ispraćaj 2002. (u dva dela i četiri toma, na 2.500 stranica). Drugi stvaralački ciklus nastavlja knjigama priča: Reka Takase 2003, Talasi kapajućih satova 2004, Aktovi bez lica 2006, Nisi bila ovde, draga 2007. Treći ciklus čine romani perioda tzv. dividualizma: Pukotina 2008, Zora 2009, Veštacka ljubav 2010, Popuni praznine 2012. Četvrti ciklus kasnog dividualizma: priče Prozirni lavirint 2014, roman Na kraju matinea 2016, roman Neki čovek 2018, Pravo srce 2021. Tu je i knjiga priča Planina Fuđi iz 2024.
Posle dvadeset godina pripreme 2023. objavio je knjigu Traktat o Jukiju Mišimi, studiju o svom omiljenom autoru iz mladosti.
Pored nagrade Akutagava, dobio je i nagradu za podsticanje umetnosti novih pisaca za Pukotinu (2009), Prix Deux Magots Bankamura za Zoru (2009), Nagradu za kulturu grada Kjota 2010, Vatanabe Đunićiro za Na kraju matinea (2017), Jomiuri za Nekog čoveka (2019) i Kobajaši Hideo za Traktat o Jukiju Mišimi (2023).
Knjige su mu prevedene na dvanaest stranih jezika.
Ministarstvo kulture imenovalo ga je Izaslanikom kulture. U tom svojstvu 2005. proveo je godinu dana u Parizu, odakle je putovao Evropom držeći predavanja.
Roman Na kraju matinea prodat je u šest stotina hiljada primeraka i po njemu je 2019. snimljen film, a potom istoimeni film po romanu Pravo srce 2021, zatim TV serija po knjizi Popuni praznine 2022. (emitovana u 160 zemalja), i TV drama snimljena 2024. po priči „Prenosni stres“ iz knjige Planina Fuđi.
Po knjizi Neki čovek 2022. snimljen je film u režiji Keija Išikave, koji je premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu, a kasnije ovenčan mnogim nagradama: na Međunarodnom filmskom festivalu u Kairu 2022. dobio je nagradu Nagib Mahfuz za najbolji scenario, na Filmskom festivalu Santa Barbara u SAD 2023. nagradu za najbolji međunarodni film, a u Japanu 2023. osam nagrada Japanske filmske akademije: za najbolji film, reditelja, scenario, glavnu mušku ulogu, sporednu mušku ulogu, sporednu žensku ulogu, zvuk, montažu.
Hirano je veoma originalna književna pojava u Japanu. Naslednik je najvećih imena japanske književne tradicije i modernosti. Njegove knjige su temeljna psihološka fikcija (čak i kada je reč o detektivskom prosedeu). Bave se dubokim i univerzalnim temama kroz različite žanrove, od kratkih priča preko istorijskih romana i eseja do književne naučne fantastike.