Ilustrovana YU rock enciklopedija 1960-1967
Ilustrovana YU rock enciklopedija 1960-1967
Ilustrovana YU rock enciklopedija 1960-1967
Petar Janjatović
Godina izdanja: 1998, II izdanje
Cena: Rasprodato
Ilustrovana YU rock enciklopedija 1960-1967
Petar Janjatović
Ilustrovana YU rock enciklopedija 1960-1967
Petar Janjatović
Godina izdanja: 1998, II izdanje
Cena: Rasprodato
Nagrada "Žan Mone" Georgiju Gospodinovu
07.09.2026.
U objašnjenju predsednika žirija, Žerara de Kortansa, stoji da je roman “Baštovan i smrt” „knjiga svetlosti suprotstavljena crnoj rupi smrti”.
Nagrada “Žan Mone” za evropsku književnost ustanovljena je 1995. godine i dodeljuje se svake godine evropskom autoru za delo napisano ili prevedeno na francuski jezik tokom prethodne godine.
Gospodinovu će nagrada biti uručena na svečanoj ceremoniji 21. novembra, tokom 39. Festivala evropske književnosti.
Pročitaj više
Geopoetika nagrađena za najbolju ediciju na Međunarodnom sajmu knjiga "Trg od knjige" u Herceg Novom
30.07.2026.
Dve književne nagrade za Džulijana Barnsa
16.06.2026.
Slavni britanski pisac Džulijan Barns ovogodišnji je dobitnik Nagrade princeze od Asturije za književnost za 2026. godinu. U obrazloženju žirija ovog prestižnog priznanja, poznatog i kao „španski Nobel“, stoji da Barnsov jedinstveni književni glas već decenijama oblikuje evropsku i svetsku književnost i ističe se njegova sposobnost da sa izuzetnom ironijom, elegancijom i dubokim razumevanjem ljudske prirode istražuje teme sećanja, ljubavi i prolaznosti.
Žiri za dodelu Nagrade Ficdžerald za književnu izvrsnost proglasio je Džulijana Barnsa svojim 15. laureatom. Nagrada je uručena Barnsu na terasi hotela Bel Riv u Žuan le Penu, imanju na Azurnoj obali gde je F. Skot Ficdžerald nekada živeo i pisao. Barns je nagrađen za svoj poslednji roman "Odlazim(o)".
Pročitaj više
Oliver Lovrenski gost Beograda
04.05.2026.
Učestvuju: Oliver Lovrenski, Mirna Stevanović sa Odseka za skandinavistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, Jelena Vojinović, prevoditeljka i Jasna Novakov Sibinović, direktorka i izvršna urednica Geopoetike.
Svoj književni prvenac Kad smo bili mlađi Oliver Lovrenski je napisao sa 19 godina, izazvavši veliku pažnju norveških čitalaca. Roman je ovenčan Nagradom knjižara Norveške 2023, Umetničkom nagradom grada Osla 2024. i Askehoug debitantskom nagradom 2024. godine.
Za prevod sa norveškog knjige Kad smo bili mlađi, Jelena Vojinović dobila je nagradu Miloš Đurić 2024. godine.
Pročitaj više
Pejić i Karalić u užem izboru za nagradu "Biljana Jovanović"
29.04.2026.
Nagradu “Biljana Jovanović” dodeljuje već dve decenije Srpsko književno društvo radi afirmacije vrednosti koje su bile deo autenticnog književnog govora ove književnice: modernog i urbanog senzibiliteta i duha pobune protiv malogradanskog morala, konvencija i normi, tabua i zabrana svih vrsta, društvenih i književnih.
Pročitaj više
Prvi Nacionalni humanitarni sajam knjiga u organizaciji srednjoškolaca Srbije
21.04.2026.

Subotica (Gimnazija “Svetozar Marković”),
Sremska Mitrovica (Mitrovačka gimnazija),
Šabac (Šabačka gimnazija),
Pančevo (Gimnazija “Uroš Predić”),
Požarevac (Požarevačka gimnazija),
Valjevo (Valjevska gimnazija),
Kragujevac (Prva Kragujevačka gimnazija),
Bor (Gimnazija “Bora Stanković”),
Užice (Užička gimnazija),
Požega (Gimnazija “Sveti Sava”),
Čačak (Gimnazija Čačak),
Zaječar (Gimnazija Zaječar),
Niš (Gimnazija “9. maj”),
Leskovac (Leskovačka gimnazija)
U Beogradu i Novom Sadu učenički parlamenti su odlučili da se Nacionalni humanitarni sajam knjiga ove godine održi u centralnim gradskim zonama:
u Beogradu – prostor knjižare Makart (Čumićevo sokače 2)
u Novom Sadu – prostor knjižare Zenit (Njegoševa 24).

Decenijama su ljudi iz različitih krajeva Srbije odlazili na Sajam knjiga u Beograd. Nacionalni humanitarni sajam knjiga donosi knjige u različite krajeve i gradove u Srbiji. Mi ne očekujemo da čitaoci dolaze samo do nas, mi dolazimo do svojih čitalaca.
Ove godine Nacionalni humanitarni sajam knjiga održava se u 16 gradova, a sledeće godine srednjoškolci će pozvati i škole iz drugih gradova. Kultura treba da bude dostupna svima i mi verujemo da najbolje knjige našeg vremena treba da budu dostupne u svim našim mestima.
Ovaj događaj je nacionalni po tome što obuhvata gradove i škole, čitaoce i izdavače iz različitih gradova zemlje. On je humanitarni po tome što će prihod od simboličnih cena ulaznica srednjoškolci združeno uplatiti u humanitarne svrhe. Knjige su deo naše svakodnevice i kada treba uživati u njima, i kada treba rešiti neki problem, i kada treba pokazati solidarnost.
Srednjoškolci Srbije organizacijom Nacionalnog humanitarnog sajma knjiga obeležavaju 23. april, Svetski dan knjige i autorskih prava, u želji da učestvuju u stvaranju novih čitalaca i da kroz jedinstvenu afirmaciju čitanja podrže kulturne i obrazovne institucije i obogate kulturni život u Srbiji.
Ovaj događaj je jedinstven i reprezentativan po izboru knjiga, izdavača i učesnika. Podsećamo da je ideja o organizovanju Nacionalnog humanitarnog sajma knjiga proistekla iz odlične organizacije i velikog odjeka Humanitarnog sajma knjiga koji je krajem oktobra prošle godine organizovao Učenički parlament XIV beogradske gimnazije.
Nacionalni humanitarni sajam knjiga biće otvoren u petak 24. aprila u 19 časova na svečanosti ispred knjižare Makart u Beogradu. Sledeća dva dana ovaj sajam knjiga postaje središnja tačka kulturnog i društvenog života, ostajući otvoren za sva interesovanja i ukuse, teme i pitanja.
Radno vreme Sajma knjiga je u gimnazijama od 10 do 18 časova, dok je radno vreme Sajma knjiga u Beogradu i Novom Sadu od 10 do 20 časova.
Said Hatibi dobitnik najprestižnije arapske književne nagrade
17.04.2026.
Geopoetika je do sada objavila dva njegova romana "Sarajevsko drvo za ogrev" (najuži izbor iste nagrade) i "Kraj Sahare", oba u prevodu s arapskog Dragane Đorđević.
Pročitaj više
Najuži izbor za NIN-ovu nagradu - "Balada o ubici i ubici i ubici" Dalibora Pejića
13.01.2026.
Ova knjiga se našla i u užem izboru od petnaest naslova za nagradu "Beogradski pobednik".
Pročitaj više
Predstava "Mulej" u Beogradu
28.11.2025.
Predstava, koja je premijerno izvedena 2021, nastala je kao autorski projekat Anice Petrović koja je s njom masterirala na Akademiji Umetnosti u Novom Sadu.
Monodrama tematizuje adolescentsku suicidalnost i proces suočavanja sa smrću bližnjih i preispituje da li i kako ljubav i podrška u svojim različitim oblicima mogu biti lekoviti i u prevazilaženju psihičkih problema.
Do sada je predstava “Mulej” višestruko nagrađivana: nagrada “Zlatni žir” 2024. za najbolju predstavu i za najbolju glumicu u Sremskoj Mitrovici, nagrada “SAMI” 2024. za najbolju žensku ulogu i najbolju predstavu u celini u Beogradu, specijalna nagrada za režiju na Intef festivalu u Šapcu 2023, nagrada za najbolju žensku ulogu na Festivalu studentskog teatra u Obrenovcu 2022, kao i nagrada za najbolju predstavu u celini na Festivalu studentskog teatra u Obrenovcu 2022. godine.
Pročitaj više
Saopštenje za javnost Geopoetike povodom Sajma knjiga u Beogradu
01.10.2025.
Valja podsetiti javnost da je Sajam knjiga kulturna manifestacija koju finansiraju učesnici – izdavači (za razliku od drugih kulturnih manifestacija poput Bitefa, Festa... kojima je novac obezbeđen budžetom Grada ili Republike). Zato je i najavljena da će se održati. Preduzeće Beogradski sajam ne snosi većinski rizik, kao ni Skupština grada kao osnivač. Ove godine taj rizik učešća izdavača povećao bi se zbog nemogućnosti da se preciznije predvidi poseta, uz sigurnu činjenicu da će biti bitno manja. Samim tim, i gubitak izdavačima bi, kao glavnim finansijerima svoje manifestacije, u ovoj situaciji bio veliki.
A zašto smo prvobitno želeli da učestvujemo? Zato što smo već ostali bez sredstava od otkupa knjiga Ministarstva kulture RS (bojkotovali smo ga, jer brojni zahtevi izdavača o načinu na koji se sprovodi taj otkup nisu mesecima ni razmatrani a kamoli usvojeni, kao i zbog odluke da se otkupljuju isključivo dela štampana na ćirilici). Grad Beograd konkurs ove godine nije ni raspisao.
Razumna molba predstavnika sva tri udruženja izdavača pod zajedničkim okriljem Grupacije izdavača, knjižara i distributera RS (pri Privrednoj komori Srbije) da se Sajam pomeri za dva dana kako bi se završio pre subote, 1.novembra (zbog obeležavanja godišnjice tragedije u Novom Sadu, a i zbog uverenosti da tog, inače udarnog dana Sajma, posetioci neće hteti i neće moći na njega da dođu), kao i da se za određeni procenat smanje troškovi zakupa, odbijena je.
Odluka koju smo doneli i laka je i teška. Prvi put od 1994. godine Geopoetika neće učestvovati na Sajmu knjiga. Naša izdavačka kuća deo je kulturne scene Srbije, koja se sistematski urušava i mi niti možemo niti želimo da pod ovim uslovima i na ovaj način učestvujemo na Sajmu knjiga, prevashodno iz moralnih, ali i iz poslovnih razloga.
Jasna Novakov Sibinović, direktorka
Vladislav Bajac, osnivač i glavni urednik
Pročitaj više
Geopoetika na Međunarodnom festivalu književnosti u Podgorici
30.09.2025.
Tokom šest festivalskih dana biće upriličeno više od 50 raznovrsnih pratećih programa – od promocija novih izdanja i susreta s poznatim piscima, do muzičkih i scenskih događaja na otvorenom. Na Festivalu će učestvovati brojni ugledni autori iz Crne Gore, regiona i Evrope, koji će kroz razgovore, promocije i druženja, književnost i izdavaštvo predstaviti u najširem i najzanimjivijem obliku.
Pročitaj više
Hasan Blasim gost Prosefesta u Novom Sadu
24.09.2025.
Blasim je rođen u Bagdadu 1973. godine, gde je i studirao na Akademiji za film. Na tamošnjem festivalu nagrađivan je za scenario i režiju filmova “Gardenija” i “Bela glina”. Zbog svojih filmova hapšen je nekoliko puta, pa se 1998. godine sklanja u irački Kurdistan, odakle posle više pokušaja, kanalima za krijumčarenje ljudi, uspeva da doputuje u Finsku, gde i danas živi. Piše priče, romane, pozorišne komade, a snimio je i mnoštvo kratkih filmova i dokumentarnih emisija za televiziju. Zbog tema kojima se bavi, a pre svega zbog izuzetno kritičkog duha, te oštrog i nemilosrdnog jezika, njegove knjige do sada nisu objavljivane u zemljama arapskog govornog područja, osim cenzurisane verzije “Ludaka sa Trga slobode” (Geopoetika, 2015). Geopoetika je objavila i njegove romane “Sololand” (2023), “Bulbul i njegov gazda” (2021) i “Irački Hristos” (2016). Blasimova dela prevođena su na više od dvadeset jezika. Dobitnik je nekoliko međunarodnih nagrada, među kojima je najznačajnija Nagrada lista Indipendent za najbolju stranu knjigu 2014. godine za roman “Irački Hristos”.
Pročitaj više
Vladislavu Bajcu uručena nagrada "Stefan Mitrov Ljubiša"
08.07.2025.
Nagradu, koja se dodeljuje za izuzetno književno stvaralaštvo i doprinos savremenoj književnosti, Bajcu je uručila direktorka JU Grad teatar Milena Lubarda Marojević kao priznanje za njegov bogat opus i autentičan doprinos srpskoj i regionalnoj književnosti.
Pored dobitnika nagrade “Stefan Mitrov Ljubiša”, gosti Trga pjesnika bili su i članovi žirija za dodelu nagrade prof. dr Tatjana Đurišić, prof. dr Vesna Goldsvorti i predsednik žirija prof. dr Zoran Paunović koji je saopštio obrazloženje nagrade.
“Premda se u književnosti prvi put oglasio kao pesnik daleke 1972. godine i to poezijom koja je ubedljivo ukazivala na darovitost svog tvorca, Bajac će u potonjim decenijama svoj književni ugled graditi prevashodno kao prozni pisac u čijem se pripovedačkom opusu na umetnički plodotvoran način prepliću istočna i zapadna kulturna tradicija, prošlost i sadašnjost, imaginacija i stvarnost, pri čemu iz njihovog skladnog sazvučja izrasta sasvim osobena, moćna i upečatljiva umetnička vizija. Snaga te vizije, postojano je obilježje opusa našeg laureata još od njegovih ranih zbirki pripovedaka”, rekao je Paunović i dodao da je odluka žirija bila jednoglasna.
“Odluka je nesumnjivo potkrepljena i ugledom koji je Vladislav Bajac izgradio kao izdavač, prevodilac i kritički mislilac, čija se reč uvek s pažnjom osluškuje i duboko poštuje. Stoga izražavamo u ime čitavog žirija iskreno zadovoljstvo zbog toga što se nizu istaknutih književnih stvaralaca, koji su tokom minule tri decenije poneli nagradu 'Stefan Mitrov Ljubiša', danas priključuje Vladislav Bajac kao laureat koji će, uvereni smo, značajno doprineti daljem podizanju ugleda ove međunarodno priznate i visoko vrednovane književne nagrade kojom se Grad teatar, Budva i Crna Gora s mnogo razloga ponose”.
Bajac je istakao da nagradu nikako nije očekivao jer je mislio da prevazilazi njegovu normalnost ili skromnost.
“Ali, drugi su o tome odlučivali i kad se čovek nađe u ovoj situaciji i ako je iole normalan, onda je možda i lepše pričati o drugima nego o sebi. Jer to je uvek bilo teško, osim onoga kada se uhvatimo u koštac sa književnošću i počinjemo da otkrivamo sitne i krupne tajne faktografije i imaginacije. Sva sreća pa književnost ništa ne mora da dokazuje, može samo da pokazuje i da priča svoje priče koje su, kako ja vidim i znam, najveća moguća sloboda koju čovek može da doživi, a valjda taj razvoj, ako postoji u pisanju, onda je valjda i osvajanje te slobode, parcijalno, postupno, sistematsko i nikad osvojeno što je u suštini najvažnije. Jer taj put, kao što znamo, je suština. Nije stizanje na cilj”, rekao je Bajac.
Pročitaj više
Deset novih knjiga Geopoetike!
25.06.2025.
Pored knjiga koje smo nedavno objavili: od reizdanja kultnog romana “Artur i Džordž” Džulijana Barnsa, nove knjige autora „Emocionalne inteligencije“ Danijela Golemana “Optimum”, jedne od poslednjih knjiga Pola Ostera “Nacija okupana krvlju“, domaćeg romana “Zatvor Marije Terezije” Saše Karalića i dve novele u drugom kolu edicije Hispanoamerička novela “Bol” Eduarda Halfona, meditacija o sećanju, tišini i pripadanju i “Čudni leteći objekti” Kristine Peri Rosi, distopijska novela, u kojoj autorka spaja čulno i filozofsko sa stvarnim i nestvarnim, očekuje vas još u narednim danima: nagrađivani roman “Moderna porodica” Helge Flatland, koju ste zavoleli čitajući “Ostani ako možeš. Idi ako moraš.”, dve zbirke priča “Savremena iranska kratka priča” koju je priredio Aleksandar Dragović i “Mala sveska” Milana Ristovića. Za kraj nam dolazi knjiga koja nam je sada potrebnija više nego ikad - “Filozofija nade” našeg omiljenog filozofa Laša Fr. H. Svensena!
Čitamo, pumpamo, punimo baterije i umove dobrim knjigama!
Pročitaj više
Ovog leta dolazi...
23.06.2025.
Od 23. juna do 5. jula na sajtu www.geopoetika.com i u knjižari Geopoetika u Ulici Laze Pačua u Beogradu, svi naši naslovi prodavaće se sa popustom do 30%.
Pročitaj više
Nagrada "Stefan Mitrov Ljubiša" Vladislavu Bajcu
09.04.2025.
Žiri je prilikom jednoglasnog donošenja ove odluke uzeo u obzir do sada objavljene knjige Vladislava Bajca - od nadaleko čuvene “Knjige o bambusu” (1992), “Crne kutije” (1993), “Druida iz Sindiduna” (1998), “Bekstva od biografije” (2001), “Hamama Balkanije” (2008), “Hronike sumnje” (2016), pa do poslednjeg objavljenog romana “Pucanj u prazno” (2024), i istakao piščev doprinos brojnim univerzalnim temama koje su obeležile izazove istorije i sudbinu čoveka na prelazu vekova, ali i ukazale na “moći umetnosti pripovedanja”. Kontinuirana posvećenost i nemerljiv doprinos Vladislava Bajca delovanju u kulturi (kao izdavača, prevodioca i kritičkog mislioca), takođe su uzeti u obzir prilikom odlučivanja o laureatu.
Izbor Vladislava Bajca za dobitnika nagrade, istaknuto je, značajno će doprineti daljem podizanju ugleda ove međunarodno priznate književne nagrade.
Nagrada će biti uručena tokom ovogodišnjeg književnog programa 39. festivala “Grad teatar”.
Pročitaj više
Sofi Oksanen dobitnica Bjernson nagrade
03.04.2025.
Bjernson nagrada dodeljuje se svake godine nordijskom piscu koji stvara u duhu norveškog nobelovca Bjernstjernea Bjernsona, kako u svom literarnom radu, tako i u društvenom angažmanu.
Pročitaj više
Саопштење за јавност: Бојкотујемо конкурс Министарства културе за откуп књига за библиотеке
27.03.2025.
Одлуку да бојкотујемо конкурс за откуп донели смо због игнорисања предлога издавача, због лошег модела откупа на чије смо недостатке годинама указивали, због смањења буџета за откуп, због покушаја Министарства да се буџетом предвиђеним за једну годину откупи двогодишња издавачка продукција, због нетранспарентности конкурса, због рестриктивних услова с ретроактивним дејством.
Одлуку о бојкоту конкурса Министарства културе за откуп књига за јавне библиотеке донели смо због тога што политика Министарства у области књиге и услови конкурса за откуп угрожавају интересе читалаца, библиотека и издавача. Уколико Министарство одлучи да упркос свему спроведе овај конкурс, неће моћи да сакрије од јавности очигледне чињенице: на том конкурсу неће учествовати највећи број српских издавача и њиме неће бити обухваћена убедљива већина најзначајнијих књига објављених на српском језику у 2024. години. Последице такве одлуке Министарства биће јасне: јавне библиотеке остаће без већине релевантних књига, читаоци неће моћи да користе услуге библиотека које су већ платили, у наредној години ће бити објављено мање књига на српском језику.
Откако постоји институција откупа књига за јавне библиотеке, издавачи први пут сада бојкотују откуп. Одговорни пред нашим читаоцима и културном јавношћу, забринути за статус библиотека и других културних установа, нисмо имали другог избора. Министарство културе је игнорисало наше ставове изношене и у јавности и на званичним састанцима, није одговарало на наше дописе и захтеве, да би на крају расписало конкурс чије услове не можемо да прихватимо чувајући достојанство наше професије и права читалаца наших књига.
Док Министарство културе не поништи постојећи конкурс и не промени однос према издаваштву као важном делу савремене културе, не видимо могућност за наставак разговора с Министарством.
Чланови Удружење професионалних издавача Србије неће учествовати у заједничким наступима на међународним сајмовима књига, уколико се ти наступи одржавају у организацији Министарства културе, нити ће дозволити да се на тим наступима излажу наше књиге.
Чланови Удружења професионалних издавача Србије обустављају, до даљег, достављање обавезних примерака књига Народној библиотеци Србије и Библиотеци Матице српске.
Очекујемо подршку укупне културне јавности, пре свега, библиотекара, читалаца и аутора.
Београд, 24. марта 2025
Pročitaj više
IN MEMORIAM Radivoj Šajtinac
24.03.2025.
Prolaznost, lomljivost postojanja, iluzija da se prošlo može, ako ne vaskrsnuti, onda berem rekonstruisati, prisutne su u gotovo svim njegovim romanima. Voda je u Vodenom detetu (2004) više od metafore nestalnosti i prolaznosti. Ona je sveprisutna; na njenoj površini, čudnom temelju, podiže tužno-ironične sudbine svojih setnih, pomalo pometenih, izgubljenih, ne-junaka. Usredsređenost na ostvarenje nemogućeg poduhvata – vraćanje davno arhiviranog vremena – za ljude sa margine, u Sibilskim glasovima (2001) jedinstvena je – možda poslednja prilika za spasonosno bekstvo iz bezizgledne svakodnevice.
Šajtinac u Žrtvama bidermajera (1994) gradi nenametljivo, bez patetike, jedan svet, sazdan od stvarnosti koja se pretače u priviđenje, rastvara u svetlu i senkama slika Konstantina Daniela. Traganje njegovim izgubljenim slikama u isti mah je jedini preostali oslonac na kojem se drži život prerano penzionisanog arhiviste jednog banatskog grada, uzdrmanog udarcima vremena, bolesti, odjecima neobjašnjive smrti brata u Njujorku. Roman Porcelan (2017) lična je skrivnica, tabernakl u koji je Šajtinac pohranio proživljene i neispunjene želje, gde pod pepelom sagorelih dana čuva proživljenu lepotu i teskobu, bezbrojne trenutke prosvetljenja sitnicama od kojih se sastoje kratki, električni spojevi u sinapsama duše.
Grebe, nežno i pažljivo, u Suvoj igli ( 2019), rečima, kao po bakarnoj ploči: prvo siluete, zatim sve oštrije profile svojih, sasvim svakodnevnih likova, senčeći ih kao graver, blagom ironijom i banatskom, ravničarskom setom. Periferijska prizemljuša od naboja, vlažnih zidova, s baštom, „u kojoj se ni biljkama ništa ne događa", frizerski salon, studentska soba u Berlinu – mizansceni su večne priče o malim životima s velikim, neispunjenim željama, za koje je „dnevno drevno". Lyrik Klinik (2009) je prisno, melanholično poklonjenje ocu, majci i svim onim stanovnicima njegovih pripovesti koji su lagano gasnuli, odustajući od sebe po zapuštenim sobama bolnica nasukanih na periferijama provincijskih gradova (kao brodske olupine na hridinama, rđajući i trunući dugo i beznadežno). U Mikelanđelovom pomoćniku (2023), razgovori su i činjenja po banatskim ajnfortima, primaćim sobama i konkovima koje treba molovati i valjkom sa cvetnim šarama ulepšati, da bi se teška i siva čamotinja što davi i naginje više na crnu stranu – potisnula.
Radivoj Šajtinac (Zrenjanin, 1949 – Zrenjanin, 2025.), pisac proze, pesnik, prevodilac, dramaturg, naš autor i prijatelj, pridružio se 23. marta u 76. godini svojim Banaćanima: Đuri, Vasku, Miki...
Milan Ristović
"Pucanj u prazno" Vladislava Bajca u užem izboru za Nagradu "Dr Špiro Matijević"
13.02.2025.
Pročitaj više